Kāśikāvṛttī1:
ghyantasyāṅgasya ṅiti pratyaye parato guṇo bhavati. agnaye. vāyave. agnerāgaccha
See More
ghyantasyāṅgasya ṅiti pratyaye parato guṇo bhavati. agnaye. vāyave. agnerāgacchati.
vāyorāgacchati. agneḥ svam. vāyoḥ svam. gheḥ iti kim? sakhye. patye. ṅiti iti
kim? agnibhyām. supi ityeva, paṭvī. kurutaḥ.
Kāśikāvṛttī2:
gher ṅiti 7.3.111 ghyantasyāṅgasya ṅiti pratyaye parato guṇo bhavati. agnaye. v
See More
gher ṅiti 7.3.111 ghyantasyāṅgasya ṅiti pratyaye parato guṇo bhavati. agnaye. vāyave. agnerāgacchati. vāyorāgacchati. agneḥ svam. vāyoḥ svam. gheḥ iti kim? sakhye. patye. ṅiti iti kim? agnibhyām. supi ityeva, paṭvī. kurutaḥ.
Nyāsa2:
gherṅiti. , 7.3.111 "sakhye, patye" iti. sakhipatiśabdau ghisaṃjñakau
See More
gherṅiti. , 7.3.111 "sakhye, patye" iti. sakhipatiśabdau ghisaṃjñakau na bhavataḥ; "śeṣo dhyasakhi" 1.4.7 iti paryudāsāt(); "patiḥ samāsa eva" 1.4.8 iti niyamācca. "paṭvī" iti. "voto guṇavacanāt()" 4.1.44 ṅīṣu. atra guṇo na bhavati; "supi ca" 7.3.102 ityataḥ supītyanuvṛtte "kurutaḥ" iti. karotestas(), upratyayaḥ, dhātorguṇaḥ, raparatvam(), "ata ut? sārvadhātuke" 6.4.110 ityuttvam(). atrāpi supītyanuvṛttestasi parato vikaraṇāntasaya na bhavati guṇaḥ॥
Laghusiddhāntakaumudī1:
ghisaṃjñasya ṅiti supi guṇaḥ. haraye. haribhyām. haribhyaḥ.. Sū #172
Laghusiddhāntakaumudī2:
gherṅiti 172, 7.3.111 ghisaṃjñasya ṅiti supi guṇaḥ. haraye. haribhyām. haribhyaḥ
Bālamanoramā1:
gherṅiti. `supi ce'tyataḥ `supī'ti `hyasvasye'tyato `guṇa' Sū #243
See More
gherṅiti. `supi ce'tyataḥ `supī'ti `hyasvasye'tyato `guṇa' iti cānuvartate.
tadāha-ghisaṃjñakasyetyādinā. yaṇo'pavādaḥ. haraye iti. guṇe ?yādeśaḥ. supi kiṃ paṭvīti.
`voto guṇavacanā'diti ṅīṣ. tasya ṅittve'pi suptvā'bhāvāttasmin parato na guṇa
ityarthaḥ. naca `gheṅī'tyeva sūtryatām, idgrahaṇaṃ na kartavyam, `yasmin vidhi'riti
paribhāṣayā ṅakārādau supītyarthalābhāditi vācyam, evaṃ sati `āṇnadyāḥ' ityatrāpi
ṅītyevānuvṛttau ṅakārāderāma āṅvidhīyeta. tataśca `matyā'mityatra āṇna syāt. āmo
ṅāditvā'bhāvāt. naca sthānivadbhāvena ṅāditvaṃ śaṅkyam. alvidhitvāt. sthānino
ṅerṅakārasya itsaṃjñālopābhyāmapahmatatvena āmsthānyaltvā'bhāvāt,
anubandhānāmanekāntatvāt. ekāntatvapakṣe.ñapi algrahaṇena anubandhasya grahaṇaṃ na
bhavati, `anekālśitsarvasye'tyatra śidgrahaṇājjñāpakāt. anyathā `idama i'
śityādiśitāṃ śakāreṇānubandhena sahānekāltvādeva siddhe kiṃ tena ?. ataeva
tibādyādeśeṣu pittvādi sidhyati. ata eva tibādyādeśeṣu pittvādi sidhyati. ata
eva `sehrrapicce'tyatra apidityarthavat. anyathā pitkāryasyā'lvidha#itvāttatra
sthānivadbhāvasyaivā'prasaktyā heḥ pittvasyaivā'prasaktau kiṃ tanniṣedhena ?.
tadidaṃ sthānivatsūtre śabdenduśekhare prapañcitam. guṇe kṛte iti. `ṅasiṅaso'riti
śeṣaḥ. hare-as iti sthite'padāntatvāt `eṅaḥ padāntā'diti pūrvarūpe aprāpte,
ayādeśe prāpte–.
Bālamanoramā2:
gherṅiti 243, 7.3.111 gherṅiti. "supi ce"tyataḥ "supī"ti &qu
See More
gherṅiti 243, 7.3.111 gherṅiti. "supi ce"tyataḥ "supī"ti "hyasvasye"tyato "guṇa" iti cānuvartate. tadāha-ghisaṃjñakasyetyādinā. yaṇo'pavādaḥ. haraye iti. guṇe?yādeśaḥ. supi kiṃ paṭvīti. "voto guṇavacanā"diti ṅīṣ. tasya ṅittve'pi suptvā'bhāvāttasmin parato na guṇa ityarthaḥ. naca "gheṅī"tyeva sūtryatām, idgrahaṇaṃ na kartavyam, "yasmin vidhi"riti paribhāṣayā ṅakārādau supītyarthalābhāditi vācyam, evaṃ sati "āṇnadyāḥ" ityatrāpi ṅītyevānuvṛttau ṅakārāderāma āṅvidhīyeta. tataśca "matyā"mityatra āṇna syāt. āmo ṅāditvā'bhāvāt. naca sthānivadbhāvena ṅāditvaṃ śaṅkyam. alvidhitvāt. sthānino ṅerṅakārasya itsaṃjñālopābhyāmapahmatatvena āmsthānyaltvā'bhāvāt, anubandhānāmanekāntatvāt. ekāntatvapakṣe.ñapi algrahaṇena anubandhasya grahaṇaṃ na bhavati, "anekālśitsarvasye"tyatra śidgrahaṇājjñāpakāt. anyathā "idama i" śityādiśitāṃ śakāreṇānubandhena sahānekāltvādeva siddhe kiṃ tena?. ataeva tibādyādeśeṣu pittvādi sidhyati. ata eva tibādyādeśeṣu pittvādi sidhyati. ata eva "sehrrapicce"tyatra apidityarthavat. anyathā pitkāryasyā'lvidha#itvāttatra sthānivadbhāvasyaivā'prasaktyā heḥ pittvasyaivā'prasaktau kiṃ tanniṣedhena?. tadidaṃ sthānivatsūtre śabdenduśekhare prapañcitam. guṇe kṛte iti. "ṅasiṅaso"riti śeṣaḥ. hare-as iti sthite'padāntatvāt "eṅaḥ padāntā"diti pūrvarūpe aprāpte, ayādeśe prāpte--.
1.Source: Arsha Vidya Gurukulam
2.Source: Sanskrit Documents