Kāśikāvṛttī1:
yo 'yam ecaḥ syāne vantādeśaḥ okārasya av, aukārasya āv, sa yakārādau pratyaye p
See More
yo 'yam ecaḥ syāne vantādeśaḥ okārasya av, aukārasya āv, sa yakārādau pratyaye parato
bhavati. bābhravyaḥ. māṇḍavyaḥ. śaṅkavyaṃ dāru. picavyaḥ kārpāsaḥ. nāvyo hradaḥ.
vāntaḥ iti kim? rāyam icchati raiyati. yi iti kim? yobhyām. naubhyām. pratyaye
iti kim? goyānam. nauyānam. goryūtau chandasi. gośabdasya yūtau parataḥ chandasi visaye
vāntādeśo vaktavyaḥ. ā no mitrāvaruṇā ghṛtairgavyūtimukṣatam. chandasi iti kim?
goyūtiḥ. adhvaparimāṇe ca. goryūtau parato vāntādeśo vaktavyaḥ. gavyūtimātram
adhvānaṃ gataḥ.
Kāśikāvṛttī2:
vānto yi pratyaye 6.1.79 yo 'yam ecaḥ syāne vantādeśaḥ okārasya av, aukārasya ā
See More
vānto yi pratyaye 6.1.79 yo 'yam ecaḥ syāne vantādeśaḥ okārasya av, aukārasya āv, sa yakārādau pratyaye parato bhavati. bābhravyaḥ. māṇḍavyaḥ. śaṅkavyaṃ dāru. picavyaḥ kārpāsaḥ. nāvyo hradaḥ. vāntaḥ iti kim? rāyam icchati raiyati. yi iti kim? yobhyām. naubhyām. pratyaye iti kim? goyānam. nauyānam. goryūtau chandasi. gośabdasya yūtau parataḥ chandasi visaye vāntādeśo vaktavyaḥ. ā no mitrāvaruṇā ghṛtairgavyūtimukṣatam. chandasi iti kim? goyūtiḥ. adhvaparimāṇe ca. goryūtau parato vāntādeśo vaktavyaḥ. gavyūtimātram adhvānaṃ gataḥ.
Nyāsa2:
vānto yi pratyaye. , 6.1.76 yīti darṇagrahaṇam(), tena "yasmin? vidhistadād
See More
vānto yi pratyaye. , 6.1.76 yīti darṇagrahaṇam(), tena "yasmin? vidhistadādāvalgrahaṇe" (vyā.pa.127) iti yakārādau pratyaye kāryaṃ vijñāyata ityata āha--"yakārādau pratyaye" iti. yadyapīha sthānī na nirdiṣṭaḥ, tathāpyāvādeśa okārasya sthāne, āvādeśo'yaukārastha sthāne bhavatīti veditavyam(). katham()? pūrvayoge hi yaddharmā vānta ādeśo dṛṣṭaḥ, ihāpi tadaddharmevānuvatrtate. kaśca pūrvayoge taddharmā dṛṣṭaḥ? avādeśasyaukārasya sthānitvam(). āvādeśasyāpyaukārasya sthānitvam(), ata ihāpi svadharmamajahato'nuvṛttasya vāntādeśasya pūrvaka eva sthāni vijñāyate. "bābhravyaḥ" iti. babhrūśapabdādapatye'rthe "madhūbabhvrobrrāāhṛṇakauśikayoḥ (4.1.106) iti yañ? "orguṇa-" 6.4.140 iti guṇaḥ. "māṇḍavyaḥ" iti. "gargādibhyo yañ()" 4.1.105 iti yañ(). "śaṅkavyam()" iti. śaṅkuśabdāt? "tasmai guṇaḥ. "māṇḍavyaḥ" iti. "gargādibhyo yañ()" 4.1.105 iti yañ(). "śaṅkavyam()" iti. śaṅkuśabdāt? "tasmai hitam()" 5.1.5 iti "ugavādibhyo yat()" 5.1.2 iti yat(). "nāvyaḥ" iti. nāvā taryata iti "nauvayodharmaviṣa" 4.4.91 ityādinā yat().
"raiyati" iti. "supa ātmanaḥ kyac()" 3.1.8 iti kyac(). "goyānam()" iti. ṣaṣṭhīsamāsaḥ.
"goryūto chandasi" ityādi. vaktavyaśabdasya vyākhyeya ityeṣo'rtho veditavyaḥ. tatredaṃ vyākhyānam()--"vānto yi" iti yogavibhāgo'tri kriyate tena gośabdasya yūtau parataścandasi viṣaye'vādeśo bhavati.
"adhvaparimāṇe ca" iti. "gauryūtau" iti vartate. tatrāpi vaktavyaśabdasya sa evārthaḥ. vyākhyānamapi tadeva. idaṃ ca sāmānyena vacanam(), tena bhāṣāyāmadhvaparimāṇe bhavati॥
Laghusiddhāntakaumudī1:
śapo'pavādaḥ. tanoti, tanute. tatāna, tene. tanitāsi, tanitāse. tanotu. tanutām Sū #676
See More
śapo'pavādaḥ. tanoti, tanute. tatāna, tene. tanitāsi, tanitāse. tanotu. tanutām.
atanot, atanuta. tanuyāt, tanvīta. tanyāt, taniṣīṣṭa. atānīt, atanīt..
Laghusiddhāntakaumudī2:
vānto yi pratyaye 24, 6.1.76 yakārādau pratyaye pare odautorav āv etau staḥ. gav
See More
vānto yi pratyaye 24, 6.1.76 yakārādau pratyaye pare odautorav āv etau staḥ. gavyam. nāvyam. (adhvaparamāṇe ci). gavyūtiḥ॥
Bālamanoramā1:
vānto yi pratyaye. `yi'iti saptamyantam. tena yakārādāviti labhyate.
`yasm Sū #64
See More
vānto yi pratyaye. `yi'iti saptamyantam. tena yakārādāviti labhyate.
`yasminvidhistadādāvalgrahaṇe' iti vārttikāt. tatra yasminniti saptamyantaṃ
vivakṣitam. aliti varṇaparyāyaḥ. saptamyante varṇagrahaṇe yo vidhiḥ sa tadvarṇādau
jñeya iti tadarthaḥ. yena vidhirityasyāyamapavādaḥ. vakāro'nte yasya sa vāntaḥ.
pūrvasūtropātto'vādeśa āvādeśaśca vivakṣitaḥ. tau ca kayorbhavata
ityākāṅkṣāyāmodautorityarthāllabhyate, pūrvasūtre tayoreva tadubhayasthānitvena
klṛptatvāt. tadāha–yakārādāvityādinā. gavyamiti. go–ya iti sthite
okārasyā'cparakatvā'bhāvādeco'yavāyāva ityaprāpte'vādeśo'tra vidhīyate. asti cātra
yu ityasya pratyayatvamityāha–gopayasoryaditi. `anena sūtreṇa gośabdādvikārārthe
yatpratyaya' iti śeṣaḥ nāvyamiti. nau-ya iti sthite aukārasya
acaparakatvā'bhāvādeco'yavāyāva ityaprāpte'vādeśo'tra vidhīyate. asti cātra ya
ityasya pratyayatvamityāha–gopayasoryaditi. `anena sūtreṇa gośabdādvikārārthe
yatpratyaya' iti śeṣaḥ. nāvyamiti. nau–ya iti sthite aukārasya
acparakatvā'bhāvādeco'yavāyāva ityaprāpte vacanamidam. asti cātra ya ityasya
pratyayatvamityāha–nauvaya iti. gavyaṃ nāvyamityatra lopaḥ śākalyasyeti hali
sarveṣāmiti ca vakārasya lopo na bhavati, tayoḥ padāntaviṣayatvāt, iha ca bhatvena
padatvabādhāt.
gośabdāvayavasya okārasya sthāne aviti vāntādeso bhavatīti upasaṃkhyānam=adhikavacanaṃ
kartavyamiti sūtrakāraḥ śikṣyate. `ā no mitrāvaruṇā
ghṛtairgaṃvyūtimukṣata'mityudāharaṇam. gavyūtiḥ=gopracārabhūmiḥ. gāvo yūyante
miśryante'syāmityadhikaraṇe yudhāto ktiniti vedabhāṣye bhaṭṭabhāskaraḥ. atra
yūtiśabdasya pratyayatvā'bhāvāttasmin parato `vānte yi pratyaye' ityaprāptau
vacanamidam.
pare gośabdāvayavasya okārasya aviti vāntādeśasya upasaṅkhyānaṃ kartavyamityarthaḥ.
loke'pi prāptyarthamidam. yadyapi pūrvavārtikaṃ vaidikaprakriyāyāmeva upanyasanīyaṃ,
tathāpyatrā'nuvṛttibodhasaukaryārthamiha tadupanyāsaḥ. gavyūtiriti. yāvati gośabdo
yūyate miśryate śrūyate tāvānadhvā gavyūti-kreśayugam. `gavyūtiḥ strī
kośayuga'mityamaraḥ. yudhātoradhikaraṇe ktin. kathamiha yudhātodīrgha ityata āha–ūtiyūtīti.
nipātanādeva dīrgha iti bhāvaḥ. siddhaprakriyasya nirdeśo nipātanam. nanu gavyaṃ
nāvyamityatra bhatvena padatvabādhāllopaḥ śākalyasyeti `hali sarveṣā'-miti ca
valopābhāve'pi gavyūtirityatra lopaḥ syāt, antarvartinīṃ vibhaktimāśritya
padatvāt yūtiśabdasya yajādi-svādipratyatvā'bhāvena tasmin parato
bhatvā'bhāvāccetyata āha–vānta ityatretyādi. `vānto yi pratyaya' ityatra
vakārādgoryūtāvityatra chakārādvā pūrvabhāge vakāraḥ praśliṣyata ityanvayaḥ. tarhi
v vānta iti, v chandasīti ca vakāraḥ kuto na śrūyata ityata āha-lopo vyoritilopeneti.
`antarhita' iti śeṣaḥ. nanu praśleṣa#e sati kimāyātamityata āha–teneti. `vānte
yī'ti sūtre vakarāt prāgviti praśliṣyamāṇaṃ vāntasya viśeṣaṇam. viśeṣaṇatvācca
tadantavidhau sati vakārānta iti labhyate. tatra vāntasya
punarvāntatvavacanasāmathryātccha\ufffdyamāṇavakāravān vānta ādeśaḥ syāditi labhyate.
goryūtāvityatra cedameva vāntagrahaṇamanuvartata iti tatrāpi śrūyamāṇavakāravān
vāntādeśa iti labhyate. goryūtāvityatra chakārātprāgviti praśliṣyamāṇamapi
pūrvasūtrādanuvṛttasya vānta #ityasya viśeṣaṇamiti tadantavidhinā vāntatvalābhe
vāntasya punarvānkatatvavacanasāmathryāccha\ufffdyamāṇavakāravāniti labhyata ityarthaḥ.
nanvetāvatā gavyūtirityatrā'vādeśe vakārasya śrūyamāṇatvalābhe'pi lopaśaṅkā na
parihmatetyata āha–vakāro na lupyata iti yāvaditi. vakārasya śrūyamāṇatvavacanaṃ vakāro na
lupyata ityarthe paryavasannamityarthaḥ, aśravaṇasyaiva, lopaśabdārthatvāditi bāvaḥ.
yadyapi `vānto yī'ti sūtre vakārapraśleṣasya tadudāharaṇe gavyaṃ nāvyamityatra
prayojanaṃ nāsti, tatra bhatvena padatvasya bādhenoktalopasyā'prāpteḥ. lavyamityādau
svata #eva padatvā'bhāvāllopasyā'prāptiḥ. gāmicchati gavyatītyatra kyajante'pi
vakārasya na lopaprasaktiḥ, ` na kye' iti niyamena tatra padatvā'bhāvāt. tathāpi
goryūtāviti vārtike tadanuvṛttau gavyūtirityatra prayojanamastyeva. evaṃ ca vārtika
evana tatpraśleṣa ucitaḥ. etasmādevā'svarasācchakārādvetyuktam. vastutastu vakāra
praśleṣo'nupapannaḥ, tathā sati sūtre vārtike ca praśliṣṭasya tasya
śravaṇaprasaṅgāt. na ca `lopo vyo'riti lopāttadaśravaṇamiti vācyam, `vakāralopasya
udāharaṇā'bhāvādvakāragrahaṇaṃ na kartavya'miti lopo vyoriti sūtrasthabhāṣyavirodhāt.
ato'tra praśliṣṭavakārasya chāndasa eva lopo varṇanīyaḥ. prakriyāprakāśe tu
`saṃjñāpūrvako vidhiranitya' iti vacanādravyūtirityatra na vakāralopa ityuktam.
anyetviko guṇavṛddhī iti sūtre ato lāntasyettra luptanirdiṣṭo vakāra iti
bhāṣyaprāmāṇyāt kvacidasti vakāralopa ityāhuḥ.
Bālamanoramā2:
vānto yi pratyaye 64, 6.1.76 vānto yi pratyaye. "yi"iti saptamyantam.
See More
vānto yi pratyaye 64, 6.1.76 vānto yi pratyaye. "yi"iti saptamyantam. tena yakārādāviti labhyate. "yasminvidhistadādāvalgrahaṇe" iti vārttikāt. tatra yasminniti saptamyantaṃ vivakṣitam. aliti varṇaparyāyaḥ. saptamyante varṇagrahaṇe yo vidhiḥ sa tadvarṇādau jñeya iti tadarthaḥ. yena vidhirityasyāyamapavādaḥ. vakāro'nte yasya sa vāntaḥ. pūrvasūtropātto'vādeśa āvādeśaśca vivakṣitaḥ. tau ca kayorbhavata ityākāṅkṣāyāmodautorityarthāllabhyate, pūrvasūtre tayoreva tadubhayasthānitvena klṛptatvāt. tadāha--yakārādāvityādinā. gavyamiti. go--ya iti sthite okārasyā'cparakatvā'bhāvādeco'yavāyāva ityaprāpte'vādeśo'tra vidhīyate. asti cātra yu ityasya pratyayatvamityāha--gopayasoryaditi. "anena sūtreṇa gośabdādvikārārthe yatpratyaya" iti śeṣaḥ nāvyamiti. nau-ya iti sthite aukārasya acaparakatvā'bhāvādeco'yavāyāva ityaprāpte'vādeśo'tra vidhīyate. asti cātra ya ityasya pratyayatvamityāha--gopayasoryaditi. "anena sūtreṇa gośabdādvikārārthe yatpratyaya" iti śeṣaḥ. nāvyamiti. nau--ya iti sthite aukārasya acparakatvā'bhāvādeco'yavāyāva ityaprāpte vacanamidam. asti cātra ya ityasya pratyayatvamityāha--nauvaya iti. gavyaṃ nāvyamityatra lopaḥ śākalyasyeti hali sarveṣāmiti ca vakārasya lopo na bhavati, tayoḥ padāntaviṣayatvāt, iha ca bhatvena padatvabādhāt. goryūtau chandasyupasaṃkhyānam. chandasi=vede yūtiśabde pare gośabdāvayavasya okārasya sthāne aviti vāntādeso bhavatīti upasaṃkhyānamdhikavacanaṃ kartavyamiti sūtrakāraḥ śikṣyate. "ā no mitrāvaruṇā ghṛtairgaṃvyūtimukṣata"mityudāharaṇam. gavyūtiḥ=gopracārabhūmiḥ. gāvo yūyante miśryante'syāmityadhikaraṇe yudhāto ktiniti vedabhāṣye bhaṭṭabhāskaraḥ. atra yūtiśabdasya pratyayatvā'bhāvāttasmin parato "vānte yi pratyaye" ityaprāptau vacanamidam. adhvaparimāṇe ca mārgaparimāṇaviśeṣe gamye'pi yūtiśabde pare gośabdāvayavasya okārasya aviti vāntādeśasya upasaṅkhyānaṃ kartavyamityarthaḥ. loke'pi prāptyarthamidam. yadyapi pūrvavārtikaṃ vaidikaprakriyāyāmeva upanyasanīyaṃ, tathāpyatrā'nuvṛttibodhasaukaryārthamiha tadupanyāsaḥ. gavyūtiriti. yāvati gośabdo yūyate miśryate śrūyate tāvānadhvā gavyūti-kreśayugam. "gavyūtiḥ strī kośayuga"mityamaraḥ. yudhātoradhikaraṇe ktin. kathamiha yudhātodīrgha ityata āha--ūtiyūtīti. nipātanādeva dīrgha iti bhāvaḥ. siddhaprakriyasya nirdeśo nipātanam. nanu gavyaṃ nāvyamityatra bhatvena padatvabādhāllopaḥ śākalyasyeti "hali sarveṣā"-miti ca valopābhāve'pi gavyūtirityatra lopaḥ syāt, antarvartinīṃ vibhaktimāśritya padatvāt yūtiśabdasya yajādi-svādipratyatvā'bhāvena tasmin parato bhatvā'bhāvāccetyata āha--vānta ityatretyādi. "vānto yi pratyaya" ityatra vakārādgoryūtāvityatra chakārādvā pūrvabhāge vakāraḥ praśliṣyata ityanvayaḥ. tarhi v vānta iti, v chandasīti ca vakāraḥ kuto na śrūyata ityata āha-lopo vyoritilopeneti. "antarhita" iti śeṣaḥ. nanu praśleṣa#e sati kimāyātamityata āha--teneti. "vānte yī"ti sūtre vakarāt prāgviti praśliṣyamāṇaṃ vāntasya viśeṣaṇam. viśeṣaṇatvācca tadantavidhau sati vakārānta iti labhyate. tatra vāntasya punarvāntatvavacanasāmathryātccha()yamāṇavakāravān vānta ādeśaḥ syāditi labhyate. goryūtāvityatra cedameva vāntagrahaṇamanuvartata iti tatrāpi śrūyamāṇavakāravān vāntādeśa iti labhyate. goryūtāvityatra chakārātprāgviti praśliṣyamāṇamapi pūrvasūtrādanuvṛttasya vānta #ityasya viśeṣaṇamiti tadantavidhinā vāntatvalābhe vāntasya punarvānkatatvavacanasāmathryāccha()yamāṇavakāravāniti labhyata ityarthaḥ. nanvetāvatā gavyūtirityatrā'vādeśe vakārasya śrūyamāṇatvalābhe'pi lopaśaṅkā na parihmatetyata āha--vakāro na lupyata iti yāvaditi. vakārasya śrūyamāṇatvavacanaṃ vakāro na lupyata ityarthe paryavasannamityarthaḥ, aśravaṇasyaiva, lopaśabdārthatvāditi bāvaḥ. yadyapi "vānto yī"ti sūtre vakārapraśleṣasya tadudāharaṇe gavyaṃ nāvyamityatra prayojanaṃ nāsti, tatra bhatvena padatvasya bādhenoktalopasyā'prāpteḥ. lavyamityādau svata #eva padatvā'bhāvāllopasyā'prāptiḥ. gāmicchati gavyatītyatra kyajante'pi vakārasya na lopaprasaktiḥ, " na kye" iti niyamena tatra padatvā'bhāvāt. tathāpi goryūtāviti vārtike tadanuvṛttau gavyūtirityatra prayojanamastyeva. evaṃ ca vārtika evana tatpraśleṣa ucitaḥ. etasmādevā'svarasācchakārādvetyuktam. vastutastu vakāra praśleṣo'nupapannaḥ, tathā sati sūtre vārtike ca praśliṣṭasya tasya śravaṇaprasaṅgāt. na ca "lopo vyo"riti lopāttadaśravaṇamiti vācyam, "vakāralopasya udāharaṇā'bhāvādvakāragrahaṇaṃ na kartavya"miti lopo vyoriti sūtrasthabhāṣyavirodhāt. ato'tra praśliṣṭavakārasya chāndasa eva lopo varṇanīyaḥ. prakriyāprakāśe tu "saṃjñāpūrvako vidhiranitya" iti vacanādravyūtirityatra na vakāralopa ityuktam. anyetviko guṇavṛddhī iti sūtre ato lāntasyettra luptanirdiṣṭo vakāra iti bhāṣyaprāmāṇyāt kvacidasti vakāralopa ityāhuḥ.
Tattvabodhinī1:
vānto yi pratyaye. yīti kim ?. gobhyām. naubhyām. pratyaye kim ?.
goyānām. yakā Sū #53
See More
vānto yi pratyaye. yīti kim ?. gobhyām. naubhyām. pratyaye kim ?.
goyānām. yakārādāviti. `yena vidhi'riti sūtrasyāpavādabhūtena
`yasminvidhistadādāvalgrahaṇe' iti vārtikenā'yamārtho labhyate. odautoriti.
[`upasthitānupastitayorupasthitaṃ balīyaḥ'.] pūrvasūtre tayoreva vāntau prati
sthānitvena nirṇītatvāditi bhāvaḥ.\r\nadveti. bhāṣārthamidam. goryatau loke'pi
vāntādeśaḥ syātsamudāyenā'dhvanaḥ parimāṇaṃ gamyate cedityarthaḥ. `gavyūtiḥ strī
krośayuga'mityamaraḥ. nipātita iti. ktinnantatvenetyarthaḥ. nanu `gavya'
`nāvya'mityatra bhatvenā'padatvādvalopābhāve'pi `gavyūti'rityatra `hali
sarveṣā'miti, `lopaḥ śākalyasye'ti vā lopaḥ syādata āha–vāntaityatreti. vakāro na
lupyata iti. evaṃ ca `hali sarveṣā'miti sūtre `vyo'rityanuvṛttāvapi vakāraṃ
parityajya `yasya lopaḥ syā'diti vyākhyāsyamānaṃ saṅgacchate. etacca tatraiva
sphuṭīkariṣyate.
Tattvabodhinī2:
vānto yi pratyaye 53, 6.1.76 vānto yi pratyaye. yīti kim?. gobhyām. naubhyām. pr
See More
vānto yi pratyaye 53, 6.1.76 vānto yi pratyaye. yīti kim?. gobhyām. naubhyām. pratyaye kim?. goyānām. yakārādāviti. "yena vidhi"riti sūtrasyāpavādabhūtena "yasminvidhistadādāvalgrahaṇe" iti vārtikenā'yamārtho labhyate. odautoriti. ["upasthitānupastitayorupasthitaṃ balīyaḥ".] pūrvasūtre tayoreva vāntau prati sthānitvena nirṇītatvāditi bhāvaḥ.adveti. bhāṣārthamidam. goryatau loke'pi vāntādeśaḥ syātsamudāyenā'dhvanaḥ parimāṇaṃ gamyate cedityarthaḥ. "gavyūtiḥ strī krośayuga"mityamaraḥ. nipātita iti. ktinnantatvenetyarthaḥ. nanu "gavya" "nāvya"mityatra bhatvenā'padatvādvalopābhāve'pi "gavyūti"rityatra "hali sarveṣā"miti, "lopaḥ śākalyasye"ti vā lopaḥ syādata āha--vāntaityatreti. vakāro na lupyata iti. evaṃ ca "hali sarveṣā"miti sūtre "vyo"rityanuvṛttāvapi vakāraṃ parityajya "yasya lopaḥ syā"diti vyākhyāsyamānaṃ saṅgacchate. etacca tatraiva sphuṭīkariṣyate.
1.Source: Arsha Vidya Gurukulam
2.Source: Sanskrit Documents