Grammatical Sūtra: ठाजादावूर्ध्वं द्वितीयादचः ṭhājādāvūrdhvaṃ dvitīyādacaḥ
Individual Word Components: ṭhājādau ūrdhvam dvitīyāt acaḥ Sūtra with anuvṛtti words: ṭhājādau ūrdhvam dvitīyāt acaḥ pratyayaḥ (3.1.1 ), paraḥ (3.1.2 ), ca (3.1.2 ), ādyudāttaḥ (3.1.3 ), ca (3.1.3 ), ṅyāpprātipadikāt (4.1.1 ), taddhitāḥ (4.1.76 ), kaḥ (5.3.70 ), lopaḥ (5.3.82 ) Type of Rule: vidhiPreceding adhikāra rule: 5.3.70 (1prāg ivāt kaḥ)
Description:
When ṭha (5.3.78 ) or one of the affixes beginning with a vowel (V.3.79, 80) taught above, follows, there is elision of all that portion which comes after the second vowel of the name of a human being. Source: Aṣṭādhyāyī 2.0
[Lopa (0̸) replacement 82 of syllables] takes place following the second one (dvi-tīy-āt=aC-aḥ) [occurring in this section 70-95 before 1.1.66 the taddhitá 4.1.76 affixes ṭháC 78 and those beginning with a vowel (aC=ād-au = ghaN, iláC 79, ṭháC 78, aḍáC, vu C 80)]. Source: From Aṣṭādhyāyī of Pāṇini In Roman Transliteration translated by Sumitra M. Katre, Copyright © 1987. Courtesy of the University of Texas Press.
Mahābhāṣya: With kind permission: Dr. George Cardona 1/29:caturthyāt |* 2/29:caturthyāt lopaḥ vaktavyaḥ |3/29:bṛhaspatidattakaḥ | 4/29:bṛhaspatikaḥ | 5/29:prajāpatidattakaḥ | See More
1/29:caturthyāt |* 2/29:caturthyāt lopaḥ vaktavyaḥ | 3/29:bṛhaspatidattakaḥ | 4/29:bṛhaspatikaḥ | 5/29:prajāpatidattakaḥ | 6/29:prajāpatikaḥ |7/29:anajādau ca |* 8/29:anajādau ca lopaḥ vaktavyaḥ | 9/29:devadattakaḥ | 10/29:devakaḥ | 11/29:yajñadattakaḥ | 12/29:yajñakaḥ |13/29:lopaḥ pūrvapadasya ca |* 14/29:pūrvapadasya ca lopaḥ vaktavyaḥ | 15/29:devadattakaḥ | 16/29:dattakaḥ | 17/29:yajñadattakaḥ | 18/29:dattakaḥ |19/29:apratyaye tathā eva iṣṭaḥ |* 20/29:devadattaḥ | 21/29:dattaḥ | 22/29:yajñadattaḥ | 23/29:dattaḥ |24/29:uvarṇāt laḥ ilasya ca |* 25/29:uvarṇāt ilasya ca lopaḥ vaktavyaḥ | 26/29:bhānudattakaḥ | 27/29:bhānulaḥ | 28/29:vasudattakaḥ | 29/29:vasulaḥ |
1/16:atha ṭhaggrahaṇam kimartham na ike kṛte ajādau iti eva siddham |2/16:ṭhaggrahaṇam ukaḥ dvitīyatve kavidhānārtham |* 3/16:ṭhaggrahaṇam kriyate ukaḥ dvitīyatve kavidhiḥ yathā syāt | 4/16:vāyudattakaḥ | 5/16:vāyukaḥ | 6/16:pitṛdattakaḥ | 7/16:pitṛkaḥ |8/16:ajādilakṣaṇe hi māthikādivat prasaṅgaḥ |* 9/16:ajādilakṣaṇe hi māthikādivat prasajyeta | 10/16:tat yatha mathitam paṇyam asya māthitikaḥ iti akāralope kṛte tāntāt iti kādeśaḥ na bhavati evam iha api na syāt |11/16:dvitīyāt acaḥ lope sandhyakṣaradvitīyatve tadādeḥ lopavacanam |* 12/16:dvitīyāt acaḥ lope kartavye sandhyakṣaradvitīyatve tadādeḥ lopaḥ vaktavyaḥ | 13/16:lahoḍaḥ | 14/16:lahikaḥ | 15/16:kahoḍaḥ | 16/16:kahikaḥ |
Collapse Kielhorn/Abhyankar (II,425.2-12) Rohatak (IV,237) * Kātyāyana's Vārttikas
Commentaries:
Kāśikāvṛttī1 : lopaḥ ityanuvartate. asmin prakaraṇe yaḥ ṭhaḥ ajādiśca pratyayaḥ, tasmin p ar at aḥ See More
lopaḥ ityanuvartate. asmin prakaraṇe yaḥ ṭhaḥ ajādiśca pratyayaḥ, tasmin parataḥ
prakṛter dvitīyādaca ūrdhvaṃ yac chabdarūpaṃ tasya lopo bhavati. ūrdhvagrahaṇaṃ
sarvalopārtham. anukampito devadattaḥ devikaḥ, deviyaḥ, devilaḥ. yajñikaḥ, yajñikyaḥ,
yajñilaḥ. upaḍaḥ, upaka, upiyaḥ, upilaḥ, upikaḥ. ṭhagrahaṇamuko dvitīyātve kavidhānārtham.
ajādilakṣaṇe hi māthitikādivat prasaṅgaḥ. vāyudattaḥ vāyukaḥ. pitṛdattaḥ pitṛkaḥ.
caturthādaca ūrdhvasya lopo vaktavyaḥ. anukampito bṛhaspatidattaḥ bṛhaspatikaḥ
bṛhaspatiyaḥ bṛhaspatilaḥ. anajādau vibhāṣā lopo vaktavyaḥ. devadattakaḥ, devakaḥ.
yajñadattakaḥ, yajñakaḥ. lopaḥ pūrvapadasya ca ṭhājādāvanajādau ca vaktavyaḥ. dattikaḥ,
dattilaḥ, dattiyaḥ, dattakaḥ. vinā 'pi pratyayena pūrvottarapadayoḥ vibhāṣā lopo
vaktavyaḥ. devadatto dattaḥ, deva iti vā. uvarṇāl la ilasya ca. bhānudatto bhānulaḥ.
vasudatto vasulaḥ. caturthādanajādau ca lopaḥ pūrvapadasya ca. apratyaye tathā eva iṣṭa
uvarṇāl la ilasya ca. dvitīyādaco lope sandhyakṣaradvitīyatve tadāder lopavacanam.
lahoḍaḥ lahikaḥ. kahoḍaḥ kahikaḥ. ekākṣarapūrvapadānām uttarapadalopo vaktavyaḥ. vāgāśīḥ
vācikaḥ. srucikaḥ. tvacikaḥ. kathaṃ ṣaḍaṅgulidattaḥ ṣaḍikaḥ iti? ṣaṣaṣṭhājādivacanāt
siddham.
Kāśikāvṛttī2 : ṭhājādāvūrdhvaṃ dvitīyādacaḥ 5.3.83 lopaḥ ityanuvartate. asmin prakaraṇ e ya ḥ ṭh See More
ṭhājādāvūrdhvaṃ dvitīyādacaḥ 5.3.83 lopaḥ ityanuvartate. asmin prakaraṇe yaḥ ṭhaḥ ajādiśca pratyayaḥ, tasmin parataḥ prakṛter dvitīyādaca ūrdhvaṃ yac chabdarūpaṃ tasya lopo bhavati. ūrdhvagrahaṇaṃ sarvalopārtham. anukampito devadattaḥ devikaḥ, deviyaḥ, devilaḥ. yajñikaḥ, yajñikyaḥ, yajñilaḥ. upaḍaḥ, upaka, upiyaḥ, upilaḥ, upikaḥ. ṭhagrahaṇamuko dvitīyātve kavidhānārtham. ajādilakṣaṇe hi māthitikādivat prasaṅgaḥ. vāyudattaḥ vāyukaḥ. pitṛdattaḥ pitṛkaḥ. caturthādaca ūrdhvasya lopo vaktavyaḥ. anukampito bṛhaspatidattaḥ bṛhaspatikaḥ bṛhaspatiyaḥ bṛhaspatilaḥ. anajādau vibhāṣā lopo vaktavyaḥ. devadattakaḥ, devakaḥ. yajñadattakaḥ, yajñakaḥ. lopaḥ pūrvapadasya ca ṭhājādāvanajādau ca vaktavyaḥ. dattikaḥ, dattilaḥ, dattiyaḥ, dattakaḥ. vinā 'pi pratyayena pūrvottarapadayoḥ vibhāṣā lopo vaktavyaḥ. devadatto dattaḥ, deva iti vā. uvarṇāl la ilasya ca. bhānudatto bhānulaḥ. vasudatto vasulaḥ. caturthādanajādau ca lopaḥ pūrvapadasya ca. apratyaye tathā eva iṣṭa uvarṇāl la ilasya ca. dvitīyādaco lope sandhyakṣaradvitīyatve tadāder lopavacanam. lahoḍaḥ lahikaḥ. kahoḍaḥ kahikaḥ. ekākṣarapūrvapadānām uttarapadalopo vaktavyaḥ. vāgāśīḥ vācikaḥ. srucikaḥ. tvacikaḥ. kathaṃ ṣaḍaṅgulidattaḥ ṣaḍikaḥ iti? ṣaṣaṣṭhājādivacanāt siddham.
Nyāsa2 : ṭhājādāvūdhrvaṃ dvitīyādacaḥ. , 5.3.83 "asmin? prakaraṇe" ityā di . an en See More
ṭhājādāvūdhrvaṃ dvitīyādacaḥ. , 5.3.83 "asmin? prakaraṇe" ityādi. anenāsmin? prakaraṇe yau vihitau ṭhājādī tatra lopī bhavati, yau tu prakaraṇāntare tatra na bhavatīti darśayati. etaccaitatprakaraṇa vihitayoṣṭhājādyorihānuvutterlabhyate. athodhrvagrahaṇaṃ kimartham(), yāvatā "dvitīyādacaḥ" iti pañcamī, tasmādantareṇāpyūṣrvagrahaṇam(), "tasmādityuttarasya" (1.1.67) ityūdhrvaṃ yacchabdarūpaṃ tasyaiva lopo bhaviṣyati? ityata āha--"udhrvaṃgrahaṇam()" it()yādi. asatyūdhrvaṃgrahaṇe "ādeḥ parasya" 1.1.53 iti dvitīyādaco yaḥ parastasyāderlopaḥ syāt(), tasmistadu sati sarve nivatrtate. ataḥ sarvasya lopo yathā syādityevamarthamūdhrvaṃgrahaṇam().
atha ṭhagrahaṇaṃ kimartham(), yāvatā ṭhasyekādeśe kṛte'jādāvityeva siddham()? ityata āha--"ṭhagrahaṇam()" ityādi. uko dvitīyatve satyakṛta evekādeśe ṭhāvasthāyāmeva dvitīyādūdhrvasya lope kṛte "isusuktāntāt? kaḥ" 7.3.51 iti kavidhiryathā syādityevamarthaṃ ṭhagrahaṇam(). tatraitat? syāt? codyam()--ikādeśe kṛte'jādilakṣate ca dvitīyādūdhrvasya lope sthānivadbhāvāṭṭhagrahaṇena grahaṇāt? kādeśo bhaviṣyati? ityāha--"ajādilakṣaṇe hi" ityādi. ihādeśavidhau tatra ṭhagrahaṇaṃ varṇagrahaṇaṃ syāt(), saṅghātagrahaṇaṃ vā; tatra varṇagrahaṇe'lvidhitvāt? sthānivadbhāvo nopapadyate. sahghātagrahaṇe yadyapyupapadyate, tathāpi "sannipātalakṣaṇo vidhiranimittaṃ tadvighātasya" (vyā.pa.12) ityajāditvasannipātakṛtamukaḥ ṭhapratyayenānantayryamiti tadajāditvavighātaṃ na kuryāt(). tataśca yathā--mathitaṃ paṇyamasya māthitika ityatra yasyeti 6.4.148 lope satyapi takāreṇa ṭhasyānantaryye kādeśo na bhavati, tatā vāyudatto vāyuka iti na syāt(). tasmāduko dvitīyatve kavidhānārthaṃ ṭhagrahaṇam().
"uvarṇāllaḥ" iti. tasya ca lopa ityarthaḥ. sa cādereva bhavati, na sarvasya. athavā--la ityādeśaevāyaṃ sarve lasya vidhīyate. ca cānekāltvātsarvasyaiva bhavati.
"dvitīyādacaḥ" iti. dvitīyalope katrtavye sandhyakṣarasya dvitīyatvaṃ bhavati yadā, tadādeḥ śabdarūpasya lopo bhavatīti vaktavyam(). sandhyakṣarādūdhrvasya lopo'pi prāpte sandhyakṣarasyaikākṣarapūrvapadānāmityādi dvitīyādaca ūṣrvasya lopaḥ uktaḥ, tadapavādaḥ.
"ekākṣara" iti. akṣaraśabdaścāyamacyapi vatrtate. ekākṣaramekāca pūrvaṃpadaṃ yeṣāṃ te, teṣāmuttarapadalopo vaktavyaḥ. "vāgāśīḥ" iti. vācyāśīrasyeti kṛtvā vaiyadhikaraṇye bahuvrīhiḥ. anukampito bāgāśīriti vigṛhraṭhaci kṛte dvitīyādaca ūdhrvasya lopaḥ syāt(). tasmin? sati vāc()ā+ika iti sthite yasyeti (6.4.148) lope kṛte "acaḥ parasmin? pūravavighau" 1.1.53 iti sthānivadbhāvātpadasaṃjñā na syāt(). tasmāt? tasyāntarvarttinīṃ vibhaktimāśritya padasaṃjñā, "coḥ kuḥ" 8.2.30 iti kutvam()--vāgika iti syāt(). āśīḥśabdasya tasya paralope kṛte tasyānajādeśātvāt? sthānivadbhāvo nāstīti bhasaṃjñā bhavatyeva, tatastayā padasaṃjñāyā niṣidvāyāṃ padanibandhanakutvādi na bhavatīti vācika iti sidhyati.
"katham()" ityādi. yadyekākṣarapūrvapadānāmuttarapadasya lopa ucyate, ṣaḍika iti na sidhyati. atrāpyuttaralope kṛte bhasaṃjñāyānupajātāyāṃ padasaṃjñāyāṃ bādhitāyām? "jhalāṃ jaśo'nte" 8.2.39 iti ṣaṣaḥ ṣakārasya jaśtve kṛte ṣaḍika iti na sidhyati॥
Bālamanoramā1 : ṭhājādau. asminprakaraṇe iti. anukampāyāṃ, nītau cetyasminprakaraṇe itya rt ha ḥ.
s See More
ṭhājādau. asminprakaraṇe iti. anukampāyāṃ, nītau cetyasminprakaraṇe ityarthaḥ.
sannidhānalabhyamidam. sarvamiti. ūrddhvagrahaṇādidaṃ labhyate. anyathā `ādeḥ parasye'ti
paribhāṣayā dvitīyā'co yaḥ parastasyādereva syāditi bhāvaḥ.
`ajināntasyottarapadalopaśce'tyato lopa ityanuvṛttamiha karmasādhanamāśrīyate iti
matvāha–lupyata iti. devika iti. devadattaśabdāṭṭhaci dvitīyādacaḥ parasya dattaśabdasya
lope ikādeśe rūpam. deviya iti. devadattaśabdāddhani dattaśabdasya lope iyādeśe
rūpam. devila iti. ilaci dattaśabdasya lopaḥ. devadattaka iti. kapratyaye sati
ṭhā'jādyabhāvānna dattapadalopaḥ. vāyuka iti. vāyudattaśabdāddattaśabdasya lopaḥ. ukaḥ
paratvāṭṭhasya kaḥ. nanvikādeśe sati devika ityatra ajāditvādeva siddhe ṭhagrahaṇaṃ
vyarthamityata āha–ṭhagrahaṇamiti. kṛta eva ṭhagrahaṇe vāyuśabdātparasya dattaśabdasya lope
iyādeśe rūpam. devila iti. ilaci dattaśabdasya lopaḥ. devadattaka iti. kapratyaye sati
ṭhā'jādyabhāvānna dattapadalopaḥ. vāyaku iti. vāyudatadtaśabdāddattaśabdasya lopaḥ.
ukaḥparatvāṭṭhasya kaḥ. nanvikādeśe sati devika ityatra ajāditvādeva siddhe ṭhagrahaṇaṃ
vyarthamityata āha–ṭhagrahaṇamiti. kṛta #eva ṭhagrahaṇe vāyuśabdātparasya dattaśabdasya
ṭhāvasthāyāmeva nityatvāllope kṛte ṭhasya ukaḥ paratvātkādeśaḥ sidhyati. anyathā
ikādeśe kṛte'jāditvaṃ puraskṛtya dattaśabdasya lope sati vāyu–ika iti sthite
ṭhasyā'bhāvātkādeśo na syāt. naca sthānivattvādikasya ṭhatvaṃ śahkyaṃ, `ṭhasyekaḥ'
ityatra sthānyādeśayorakāra uccāraṇārtha iti pakṣe
alvidhitvātsannipātaparibhāṣāvirodhācceti bhāṣye spaṣṭam. pitṛka iti.
pitṛdattaśabdāṭhṭhaci dattaśabdasya lope ukaḥ paratvāṭṭhasya kaḥ. atha `caturthādanajādau vā
lopaḥ pūrvapadasya ca. \r\napratyaye tathaiveṣṭa uvarṇālla ilasya ca.' iti
vakṣyamāṇaślokavārtikaṃ bhaṅktvā `caturthādaca' ityetadvyācaṣṭe–caturthādaca iti.
bṛhaspatika iti. bṛhaspatidattaśabdāṭṭhaci dattaśabdasya lope ṭhasya ikādeśaḥ.
dvitāyādūdhrvatvā'bhāvādaprāpte vacanam.
vyācaṣṭe–anajādau ceti. `anajādau ce'pāṭhe vibhāṣeti bhāṣyalabdham, tatra devattako
devaka iti kapratyaye dattalopavikalpodāharaṇāt.
`vibhāṣe'ti śeṣaḥ. anajādāviti tu nātra sambadhyate. tadāha–dattika ityādi.
dhani ilaci ke ca rūpam. `apratyaye tathaiveṣṭa' iti vārtikabhāgaṃ vyācaṣṭe–vināpi
pratyayamiti. dattaḥ deva iti. devadattaśabdāṭṭhājādipratyayasyāpyabhāve
pūrvottarapadayoḥ krameṇa lope rūpam. \r\nuvarṇāditi. `la' iti lopasya
pūrvācāryasaṃjñā. uvarṇātparasya ilaco lopaḥ syādityarthaḥ. `ādeḥ parasye'tīkārasya
lopaḥ. cakāreṇa ṭhājādau dvitīyādaca ūdhrvaṃ lopaḥ sūtrasiddho'nudyate.
\r\nṛvarṇādapīti. ṛvarṇādapi parasya ilaca āderlopaḥ syādityarthaḥ. savitriyaḥ savitṛla
iti. dhani ilaci ca rūpam. vastutastu ṛvarṇādapīti bhāṣyā'dṛṣṭatvādupekṣyam.
Bālamanoramā2 : ṭhā'jādāvūdhrvaṃ dvitīyādacaḥ , 5.3.83 ṭhājādau. asminprakaraṇe iti. anu ka mp āy āṃ See More
ṭhā'jādāvūdhrvaṃ dvitīyādacaḥ , 5.3.83 ṭhājādau. asminprakaraṇe iti. anukampāyāṃ, nītau cetyasminprakaraṇe ityarthaḥ. sannidhānalabhyamidam. sarvamiti. ūrddhvagrahaṇādidaṃ labhyate. anyathā "ādeḥ parasye"ti paribhāṣayā dvitīyā'co yaḥ parastasyādereva syāditi bhāvaḥ. "ajināntasyottarapadalopaśce"tyato lopa ityanuvṛttamiha karmasādhanamāśrīyate iti matvāha--lupyata iti. devika iti. devadattaśabdāṭṭhaci dvitīyādacaḥ parasya dattaśabdasya lope ikādeśe rūpam. deviya iti. devadattaśabdāddhani dattaśabdasya lope iyādeśe rūpam. devila iti. ilaci dattaśabdasya lopaḥ. devadattaka iti. kapratyaye sati ṭhā'jādyabhāvānna dattapadalopaḥ. vāyuka iti. vāyudattaśabdāddattaśabdasya lopaḥ. ukaḥ paratvāṭṭhasya kaḥ. nanvikādeśe sati devika ityatra ajāditvādeva siddhe ṭhagrahaṇaṃ vyarthamityata āha--ṭhagrahaṇamiti. kṛta eva ṭhagrahaṇe vāyuśabdātparasya dattaśabdasya lope iyādeśe rūpam. devila iti. ilaci dattaśabdasya lopaḥ. devadattaka iti. kapratyaye sati ṭhā'jādyabhāvānna dattapadalopaḥ. vāyaku iti. vāyudatadtaśabdāddattaśabdasya lopaḥ. ukaḥparatvāṭṭhasya kaḥ. nanvikādeśe sati devika ityatra ajāditvādeva siddhe ṭhagrahaṇaṃ vyarthamityata āha--ṭhagrahaṇamiti. kṛta #eva ṭhagrahaṇe vāyuśabdātparasya dattaśabdasya ṭhāvasthāyāmeva nityatvāllope kṛte ṭhasya ukaḥ paratvātkādeśaḥ sidhyati. anyathā ikādeśe kṛte'jāditvaṃ puraskṛtya dattaśabdasya lope sati vāyu--ika iti sthite ṭhasyā'bhāvātkādeśo na syāt. naca sthānivattvādikasya ṭhatvaṃ śahkyaṃ, "ṭhasyekaḥ" ityatra sthānyādeśayorakāra uccāraṇārtha iti pakṣe alvidhitvātsannipātaparibhāṣāvirodhācceti bhāṣye spaṣṭam. pitṛka iti. pitṛdattaśabdāṭhṭhaci dattaśabdasya lope ukaḥ paratvāṭṭhasya kaḥ. atha "caturthādanajādau vā lopaḥ pūrvapadasya ca. apratyaye tathaiveṣṭa uvarṇālla ilasya ca." iti vakṣyamāṇaślokavārtikaṃ bhaṅktvā "caturthādaca" ityetadvyācaṣṭe--caturthādaca iti. bṛhaspatika iti. bṛhaspatidattaśabdāṭṭhaci dattaśabdasya lope ṭhasya ikādeśaḥ. dvitāyādūdhrvatvā'bhāvādaprāpte vacanam. "anajādau ve"ti vārtikabhāgaṃ vyācaṣṭe--anajādau ceti. "anajādau ce"pāṭhe vibhāṣeti bhāṣyalabdham, tatra devattako devaka iti kapratyaye dattalopavikalpodāharaṇāt.lopaḥ pūrvapadasya ceti. "vibhāṣe"ti śeṣaḥ. anajādāviti tu nātra sambadhyate. tadāha--dattika ityādi. ṭhaci dhani ilaci ke ca rūpam. "apratyaye tathaiveṣṭa" iti vārtikabhāgaṃ vyācaṣṭe--vināpi pratyayamiti. dattaḥ deva iti. devadattaśabdāṭṭhājādipratyayasyāpyabhāve pūrvottarapadayoḥ krameṇa lope rūpam. uvarṇāditi. "la" iti lopasya pūrvācāryasaṃjñā. uvarṇātparasya ilaco lopaḥ syādityarthaḥ. "ādeḥ parasye"tīkārasya lopaḥ. cakāreṇa ṭhājādau dvitīyādaca ūdhrvaṃ lopaḥ sūtrasiddho'nudyate. ṛvarṇādapīti. ṛvarṇādapi parasya ilaca āderlopaḥ syādityarthaḥ. savitriyaḥ savitṛla iti. dhani ilaci ca rūpam. vastutastu ṛvarṇādapīti bhāṣyā'dṛṣṭatvādupekṣyam. tadevaṃ vyākhyātaṃ vārtikaṃ samastaṃ paṭhati--caturthādityādi.
Tattvabodhinī1 : ṭhājādau. samāhāradvandve sautraṃ puṃstvam. ādigrahaṇaṃ cintyaprayojana ṃ,
` ya sm Sū #1519 See More
ṭhājādau. samāhāradvandve sautraṃ puṃstvam. ādigrahaṇaṃ cintyaprayojanaṃ,
`yasminvidhistadādau'ityeva siddhamiti haradattaḥ. asminprakaraṇa iti. anukampāyāṃ
nītau cetyarthadvasyaiva pratyāsattyā buddhau sannidhānāditi bhāvaḥ. ūdhrvagrahaṇiha
sarvalopārtham. anyathā `ādeḥ parasye'tyādereva syādityabhipretyāha—–
dvitīyādaca ūdhrva sarvamiti. `ajināntasye'tyato lopa ityanuvartanādāha—lupyata
iti. nanu ṭhagrahaṇaṃ vyartham, ikādeśe kṛte ajādāvityeva siddhatvādata āha—
ṭhagrahaṇamuko dvitīyatva iti. vāyuka iti. vāyuśabdātparasya dattaśabdasya ṭhāvasthāyāmeva
valope `isusuktāntā'diti kaḥ. kiṃca pṛthak ṭhagrahaṇasya prayojanāntaramapyasti. yadā tu
citragugrabhṛtibhṣṭhac, tadogantatvātkādeśaprāptyā
prathamamikādeśasyā'saṃbhavenājādilakṣaṇo lopo na syāditi tadartamapi ṭhagrahaṇam. tena
ṭhāvasthāyāmuttarapadalope kādeśasyā'saṃbhavādikādeśe `citrika'iti rūpaṃ sidhyatīti
bodhyama. `caturthādanajādau ce'ti vakṣyamāṇameva bhaṅktvā vyācaṣṭe—caturthādaca
ūdhrvasyeti. \r\nanajādau ca vibhāṣā lopo vaktavyaḥ. anajādāviti. halādāvityarthaḥ.
`asmin prakaraṇe'ityeva.
ṭhājādāvanajādau ceti bodhyaḥ. `apratyaye tataiveṣṭaḥ'ityetadvyācaṣṭe—vināpi
pratyayamiti.\r\nuvarṇālla ilasya ca. la ilasya ceti. ilasya laḥ=lopaḥ ityarthaḥ. tatra
`ādeḥ parasye'ti ikāralopo bodhyāḥ.
Tattvabodhinī2 : ṭhā'jādāvūdhrva dvitīyādacaḥ 1519, 5.3.83 ṭhājādau. samāhāradvandve saut ra ṃ pu ṃs See More
ṭhā'jādāvūdhrva dvitīyādacaḥ 1519, 5.3.83 ṭhājādau. samāhāradvandve sautraṃ puṃstvam. ādigrahaṇaṃ cintyaprayojanaṃ, "yasminvidhistadādau"ityeva siddhamiti haradattaḥ. asminprakaraṇa iti. anukampāyāṃ nītau cetyarthadvasyaiva pratyāsattyā buddhau sannidhānāditi bhāvaḥ. ūdhrvagrahaṇiha sarvalopārtham. anyathā "ādeḥ parasye"tyādereva syādityabhipretyāha-----dvitīyādaca ūdhrva sarvamiti. "ajināntasye"tyato lopa ityanuvartanādāha---lupyata iti. nanu ṭhagrahaṇaṃ vyartham, ikādeśe kṛte ajādāvityeva siddhatvādata āha---ṭhagrahaṇamuko dvitīyatva iti. vāyuka iti. vāyuśabdātparasya dattaśabdasya ṭhāvasthāyāmeva valope "isusuktāntā"diti kaḥ. kiṃca pṛthak ṭhagrahaṇasya prayojanāntaramapyasti. yadā tu citragugrabhṛtibhṣṭhac, tadogantatvātkādeśaprāptyā prathamamikādeśasyā'saṃbhavenājādilakṣaṇo lopo na syāditi tadartamapi ṭhagrahaṇam. tena ṭhāvasthāyāmuttarapadalope kādeśasyā'saṃbhavādikādeśe "citrika"iti rūpaṃ sidhyatīti bodhyama. "caturthādanajādau ce"ti vakṣyamāṇameva bhaṅktvā vyācaṣṭe---caturthādaca ūdhrvasyeti. anajādau ca vibhāṣā lopo vaktavyaḥ. anajādāviti. halādāvityarthaḥ. "asmin prakaraṇe"ityeva.lopaḥ pūrvapadasya ca. lopaḥ pūrvapadasya ceti. ṭhājādāvanajādau ceti bodhyaḥ. "apratyaye tataiveṣṭaḥ"ityetadvyācaṣṭe---vināpi pratyayamiti.uvarṇālla ilasya ca. la ilasya ceti. ilasya laḥ=lopaḥ ityarthaḥ. tatra "ādeḥ parasye"ti ikāralopo bodhyāḥ.
1.Source: Arsha Vidya Gurukulam 2.Source: Sanskrit Documents
Research Papers and Publications