Kāśikāvṛttī1: samāṃsamām iti vīpasā. subantasamudāyaḥ prakṛtiḥ. vijāyate garbhaṃ dhārayati iti See More
samāṃsamām iti vīpasā. subantasamudāyaḥ prakṛtiḥ. vijāyate garbhaṃ dhārayati iti
pratyayārthaḥ. garbhadhāraṇena sakalā 'pi samā vyāpyate iti atyantasaṃyoge dvitīyā.
samāṃsamāṃ vijāyate samāṃsamīnā gauḥ. samāṃsamīnā vaḍavā. pūrvapade supo 'lug vaktavyaḥ.
kecit tu samāyāṃ vijāyate iti vigṛhṇanti, garbhamocane tu vijanir vartate ityāhuḥ.
teṣāṃ pūrvapade yalopamātraṃ nipātyate, pariśiṣṭasya alug vaktavyaḥ.
anutpattāvuttarapadasya ca vā yalopo vaktavyaḥ. samāṃsamāṃvijāyate, samāyāṃ samāyāṃ
vijāyate iti vā.
Kāśikāvṛttī2: samāṃsamāṃ vijāyate 5.2.12 samāṃsamām iti vīpasā. subantasamudāyaḥ prakṛtiḥ. vi See More
samāṃsamāṃ vijāyate 5.2.12 samāṃsamām iti vīpasā. subantasamudāyaḥ prakṛtiḥ. vijāyate garbhaṃ dhārayati iti pratyayārthaḥ. garbhadhāraṇena sakalā 'pi samā vyāpyate iti atyantasaṃyoge dvitīyā. samāṃsamāṃ vijāyate samāṃsamīnā gauḥ. samāṃsamīnā vaḍavā. pūrvapade supo 'lug vaktavyaḥ. kecit tu samāyāṃ vijāyate iti vigṛhṇanti, garbhamocane tu vijanir vartate ityāhuḥ. teṣāṃ pūrvapade yalopamātraṃ nipātyate, pariśiṣṭasya alug vaktavyaḥ. anutpattāvuttarapadasya ca vā yalopo vaktavyaḥ. samāṃsamāṃvijāyate, samāyāṃ samāyāṃ vijāyate iti vā.
Nyāsa2: samāṃsamāṃ vijāyate. , 5.2.12 "samāṃ samāsa" iti. "nityavīpsayoḥ& See More
samāṃsamāṃ vijāyate. , 5.2.12 "samāṃ samāsa" iti. "nityavīpsayoḥ" 8.1.4 iti vīpsāyāṃ dvirvacanam(). ata āha--"samāṃsamāmiti vīpsā" iti. "subantasamudāyaḥ prakṛtiḥ" iti. prātipadikādhikāre vacanasāmathryāt(). "garbhaṃ dhārayatītyarthaḥ" iti. anekārthatvāddhātūnām().
"pūrvapade supo'lugvaktavyaḥ" iti. taddhita utpanne "kṛttaddhitasamāsāśca"1.2.46 iti prātipadikasaṃjñāyāṃ satyāṃ "supo dhātuprātipadikayoḥ" 2.4.71 iti subluk? prāpnoti, tasya pratiṣedho vaktavyaḥ.
"garbhavimocane'pi vijanirvatrtata ityāhuḥ" iti. tadevaṃ manyate--yadā garbhadhāraṇe vatrtate tadatyantasaṃyoge dvikatīyaivātra, na saptamī. garbhavimocane vijanāvupapadyate saptamī. "yalopamātram()" iti. na hi garbhavimocanena sakalā samā vyāpyata iti mātraśabdena sarvasyā vibhakterlopo na bhavatīti darśayati. "pariśiṣṭasya" iti. āmśabdasya.
"anutpattau" iti. taddhitasya. "uttarapadasya ca" iti. cakārāt? pūrvapadasya lopo vaktavya iti yakārasya pratyayasanniyogena vidhīyamāno lopastadabhāve na prāpnotīti pakṣa upasaṃkhyāyate॥
Bālamanoramā1: samāṃ samām. vipūrvo janirgarbhavimocane vartate. vijāyate=garbhaṃ
vimuñcatītya Sū #1790 See More
samāṃ samām. vipūrvo janirgarbhavimocane vartate. vijāyate=garbhaṃ
vimuñcatītyarthaḥ. dhātvarthenopasaṅgrahādakarmakaḥ. ato na karmaṇi dvitīyā.
garbhavimocanena kṛtsnāyāḥ samāyā avyāpanādatyantasaṃyogalakṣaṇā dvitīyāpi na bhavati.
kiṃtu saptamyeva. tatra saptamyantasya samāyā'mityasya `nityavīpsayo'riti
dvirvacane samāyāṃ–samāyāmiti bhavitavyam. tatra padadvayamapi yakāralopasahitaṃ
nirdiśyate–samāṃ samāmiti. samāyāṃ samāyāmityarthaḥ. evaṃ ca samāyāṃ samāyāṃ vijāyata
ityarthe saptamyantadvayasamudāyādvijāyata ityarthaḥ. khaḥ syāditi phalitam. nanu
saptamyantadvayasamudāyātkhapratyayotpattau tadantasya samudāyasya
prātipadikatvāttadavayavayoḥ saptamyorluki `samāsamīna' iti syāt, iṣyate tu
`samāṃsamīne'ti. tadā–yalopa iti. pūrvapade vibhakte tadavayavasya yakārasya lopaḥ avaśiṣyasya
vibhaktyaṃśasya alukca nipātyata ityarthaḥ. bhāṣye tu
`yalopanipātanādavaśiṣṭavibhaktyaṃśasya na lu'gityuktam. nanu samāṃ samāmiti
nirdeśāduttarapade'pi yakāralopaḥ, avaśiṣṭavibhaktyaṃśasya alukca syādityata āha–
pūrvapade iti. `pūrvapadasya yalopavacana'miti vārtikāditi bhāvaḥ.
Bālamanoramā2: samāsamāṃ vijāyate 1790, 5.2.12 samāṃ samām. vipūrvo janirgarbhavimocane vartate See More
samāsamāṃ vijāyate 1790, 5.2.12 samāṃ samām. vipūrvo janirgarbhavimocane vartate. vijāyate=garbhaṃ vimuñcatītyarthaḥ. dhātvarthenopasaṅgrahādakarmakaḥ. ato na karmaṇi dvitīyā. garbhavimocanena kṛtsnāyāḥ samāyā avyāpanādatyantasaṃyogalakṣaṇā dvitīyāpi na bhavati. kiṃtu saptamyeva. tatra saptamyantasya samāyā"mityasya "nityavīpsayo"riti dvirvacane samāyāṃ--samāyāmiti bhavitavyam. tatra padadvayamapi yakāralopasahitaṃ nirdiśyate--samāṃ samāmiti. samāyāṃ samāyāmityarthaḥ. evaṃ ca samāyāṃ samāyāṃ vijāyata ityarthe saptamyantadvayasamudāyādvijāyata ityarthaḥ. khaḥ syāditi phalitam. nanu saptamyantadvayasamudāyātkhapratyayotpattau tadantasya samudāyasya prātipadikatvāttadavayavayoḥ saptamyorluki "samāsamīna" iti syāt, iṣyate tu "samāṃsamīne"ti. tadā--yalopa iti. pūrvapade vibhakte tadavayavasya yakārasya lopaḥ avaśiṣyasya vibhaktyaṃśasya alukca nipātyata ityarthaḥ. bhāṣye tu "yalopanipātanādavaśiṣṭavibhaktyaṃśasya na lu"gityuktam. nanu samāṃ samāmiti nirdeśāduttarapade'pi yakāralopaḥ, avaśiṣṭavibhaktyaṃśasya alukca syādityata āha--pūrvapade iti. "pūrvapadasya yalopavacana"miti vārtikāditi bhāvaḥ. khapratyayānutpattāviti. "padatadvaye'pī"ti śeṣaḥ. iha vibhāṣayā kadācitkhapratyayā'bhāve sati "samāyāṃ samāyaṃ vijāyate" iti vākyadaśāyāṃ saptamyantadvaye yakāralopo vā vaktavya ityarthaḥ. tatra padadvaye'pi nipātanādeva yakāralopaḥ siddhaḥ, sūtre ubhayatrāpi tathoccāraṇāt. vikalpa eva tu yalopasya vākyadasāyāṃ vācanika iti bodhyam. etatsarvaṃ bhāṣye spaṣṭam.
Tattvabodhinī1: samāṃsamām. yalopa iti. `samāyā'mityatra yakāralopa ityarthaḥ. pūrvapade n Sū #1380 See More
samāṃsamām. yalopa iti. `samāyā'mityatra yakāralopa ityarthaḥ. pūrvapade nipātyata
iti. anyathā taddhite utpanne yathottarapade supo lugbhavati `supo
dhātuprātipadikayo'riti, tathā pūrvapade'pi syāditi bhāvaḥ. samāṃsamīneci. vīpsāyāṃ
dvirvacanam. subantasamudāyaḥ prakṛtiḥ. vijāyata ityetadvyācaṣṭe—prasūyata iti.
vipūrvako janirgarbhavimocane vartata iti bhāvaḥ. garbhavimocane kṛtsnāyāḥ samāyā
vyāptyabhāvāt `atyantasaṃyoge ce'ti dvitīyā nabhavatītyāśayenāha—
samāyāmityādi.
`khapratyayānutpattā'viti. vārtikena samāṃsamāmiti sautraprayogastūpapanna iti bhāvaḥ.
adya\ufffdāīnā. avibhaktiko nirdeśo na tu strīlihganirdeśo'yam,
`adya\ufffdāīno gosamūhaḥ ' `adya\ufffdāīnaṃ gomaṇḍala'mityādāvapīṣṭatvāt.
Tattvabodhinī2: samāṃsamāṃ vijāyate 1380, 5.2.12 samāṃsamām. yalopa iti. "samāyā"mitya See More
samāṃsamāṃ vijāyate 1380, 5.2.12 samāṃsamām. yalopa iti. "samāyā"mityatra yakāralopa ityarthaḥ. pūrvapade nipātyata iti. anyathā taddhite utpanne yathottarapade supo lugbhavati "supo dhātuprātipadikayo"riti, tathā pūrvapade'pi syāditi bhāvaḥ. samāṃsamīneci. vīpsāyāṃ dvirvacanam. subantasamudāyaḥ prakṛtiḥ. vijāyata ityetadvyācaṣṭe---prasūyata iti. vipūrvako janirgarbhavimocane vartata iti bhāvaḥ. garbhavimocane kṛtsnāyāḥ samāyā vyāptyabhāvāt "atyantasaṃyoge ce"ti dvitīyā nabhavatītyāśayenāha---samāyāmityādi.khapratyayānutpattau yalopo vā vaktavyaḥ. "khapratyayānutpattā"viti. vārtikena samāṃsamāmiti sautraprayogastūpapanna iti bhāvaḥ. adya()āīnā. avibhaktiko nirdeśo na tu strīlihganirdeśo'yam, "adya()āīno gosamūhaḥ " "adya()āīnaṃ gomaṇḍala"mityādāvapīṣṭatvāt.
1.Source: Arsha Vidya Gurukulam
2.Source: Sanskrit Documents