Kāśikāvṛttī1:
śliṣeḥ dhātoḥ āliṅganakriyāvacanāt parasya cleḥ kṣaḥ ādeśo bhavati. āliṅganam
up
See More
śliṣeḥ dhātoḥ āliṅganakriyāvacanāt parasya cleḥ kṣaḥ ādeśo bhavati. āliṅganam
upagūhanaṃ, pariṣvaṅgaḥ. atra niyamārtham etat. āślikṣat kanyāṃ devadattaḥ. āliṅgane
iti kim? samāśliṣajjatu kāṣṭham.
Kāśikāvṛttī2:
śliṣa āliṅgane 3.1.46 śliṣeḥ dhātoḥ āliṅganakriyāvacanāt parasya cleḥ kṣaḥ ādeś
See More
śliṣa āliṅgane 3.1.46 śliṣeḥ dhātoḥ āliṅganakriyāvacanāt parasya cleḥ kṣaḥ ādeśo bhavati. āliṅganam upagūhanaṃ, pariṣvaṅgaḥ. atra niyamārtham etat. āślikṣat kanyāṃ devadattaḥ. āliṅgane iti kim? samāśliṣajjatu kāṣṭham.
Nyāsa2:
śliṣa āliṅgane. , 3.1.46 "atra" iti. āliṅgane. "niyamārthametat&q
See More
śliṣa āliṅgane. , 3.1.46 "atra" iti. āliṅgane. "niyamārthametat" iti. pūrveṇa siddhe satyārambhāt. "aślikṣat" iti. pūrvavat katvam.
"samāśliṣajjatu kāṣṭham" iti. puṣāditvādaṅ. pratyāsattiratra nairantaryalakṣaṇā śliṣerarthaḥ, na tvāliṅganam. yadyayaṃ puṣādau paṭha()te, kathamidaṃ niyamārtham; siddhe satyārambho niyamāya bhavati, na ca pūrveṇa ksaḥ siddhaḥ, aṅā vādhitatvāt? manyate-- "śliṣaḥ" iti yogavibhāgaḥ katrtavyaḥ. kimartham? aṅabādhanārtham-- ksa eva bhavati, nāṅ. tataḥ. "āliṅgane" iti kimartham? niyamārtham-- āliṅgana eva kso bhavati, anyatrāṅeveti. yadyevam, "śliṣaḥ" ityevaṃ yogavibhāgo yathāṅaṃ bādhate tathā "ciṇbhāvakarmaṇoḥ" (3.1.66) iti ciṇamapi bādheta-- upāśleṣi kanyā devadatteneti? naitadasti; "purastādapa vādā anantarān vidīn bādhante nottarān (vyā.pa.9) ityayamaṅaṃ bādhate, na ciṇam. atha vā-- "ciṇbhāvakarmaṇoḥ" 3.1.66 ityatra "ciṇ te padaḥ" 3.1.60 #ityataściṇityanuvartamāne punaściṇ()grahāhaṇasyaitatprayojanam-- ciṇeva yathā syāt, yadanyat prāpnoti tanmā bhūditi. atha "śriṣu śliṣu pruṣu pluṣu dāhe" (dhā.pā.701,704) ityetasya śliṣo grahaṇaṃ kasmānna bhavati? āliṅgane tasya vṛttyasambhavāt, "aniṭaḥ" 3.1.45 ityadhikārācca, asya seṭtvāt॥
Bālamanoramā1:
āliṅgane. `śliṣa' iti pūrvasūtre yadanuvṛttaṃ tatsarvamihānuvartate, śliṣa Sū #344
See More
āliṅgane. `śliṣa' iti pūrvasūtre yadanuvṛttaṃ tatsarvamihānuvartate, śliṣa iti
ca. tathāca āliṅgane vidyamānāt śliṣeḥ parasya cleḥ ksaḥ syāditi labhyate. `śliṣaḥ'
iti pūrvasūtreṇaiva siddhe niyamārthamidam. tadāha– śliṣaśclerāliṅgane eva kso
nānyatreti. nanvayaṃ niyamaḥ `anantarasyeṭati nyāyāt `śliṣa' iti sūtraprāptasyaiva
syānnatu `śala igupadhā'dityasyāpītyata āha– śala igupadhādityasyāpyayaṃ niyama iti. kuta
ityata āha– yogavibhāgasamāthryāditi. yadi `śliṣa' iti prāptaeva ksa āliṅgana eva iti
niyamyeta tarhi yogavibhāgo vyarthaḥ syāt, `śliṣ āliṅgane' ityekasūtratve
satyapi anāliṅgane kso netyasyārthasya siddhatvāt. ataḥ `śala igupadhā'diti kso'pi
śliṣerāliṅgane eva na tvanāliṅgane'pi iti niyamo vijñāyata ityarthaḥ.
aślikṣatkanyāṃ devadatta iti. āliṅgadityarthaḥ. atra puṣādyaṅaṃ bādhitvā anena
ksaḥ. samāśliṣajjatu kāṣṭhamiti. jatu = lākṣā. sā ca kāṣṭhalagnaivotpadyate iti
sthitiḥ. jatu ca kāṣṭaṃ ceti samāhāradvandvaḥ. `upāśliṣajjatu kāṣṭhaṃ ce'tyeva
bhāṣyam. atra śliṣerāliṅganārthakatvā'bhāvānna ksaḥ, kintu puṣādyaṅeveti bāvaḥ.
nanvajāditvā'bhāvena āḍāgamasyā'saṃbhavātsamāśliṣadityayuktamityata āha– āṅiti.
samāśliṣadityatra śliṣeḥ prāgāṅupasarga eva, na tvāḍāgama iti bhramitavyamityarthaḥ.
nanvāliṅganaṃ samāśleṣaṇaṃ, tathā ca samāśliṣajjatu kāṣṭhamityatrāpi
śliṣerāliṅganārthakatvātkso durvāra ityata āha– pratyāsattāviheti. iha =
samāśliṣajjatu kāṣṭhamityatra, śliṣiḥ pratyāsattau = saṃyoge vartate, natu
bāhvādinā saṃvalanātmakasaṃbandhaviśeṣarūpe āliṅgane ityarthaḥ. nanvāliṅgane eva
śliṣaścleḥ kso, na tvanāliṅgane iti niyamādanāliṅgane `śala igupadhā' dityapi kso
na bhavatītyuktamayuktaṃ, samāśliṣajjatu kāṣṭhamityatrā'nāliṅgane `śala igupadhā'ditaksaṃ
bādhitvā paratvātpuṣādyaṅa eva prāptyā ksasyā'prasakterityata āha— karmaṇīti.
anāliṅganavṛtteḥ śliṣadhātoḥ karmaṇi luṅi cleḥ sijeva bhavati, na tu puṣādyaṅ, tasya
parasmaipadaviṣayatvāt, karmaṇi luṅaśca `bhāvakarmaṇo'rityātmanepadaniyamāt. tasya ca `śala
igupadhā' diti prāptaḥ ksa uktena niyamena anāliṅgane'pi vāryate iti
yuktamityarthaḥ. yaduktam— `āliṅgane śliṣaścleḥ ksaḥ puṣādyaṅa evāpavādo natu
ciṇa'iti, tasya prayojanamāha–ekavacane ciṇiti. tadevodāhmatya darśayati– aśleṣīti.
āliṅgitā kanyā devadattenetyarthaḥ. śliṣerāliṅganārthakātkarmaṇi luṅiprathamaikavacane
taśabde pare `ciṇa bhāvakarmaṇo'riti cleściṇi kṛte `ciṇo lu'giti taśabdasya luk.
atra `śliṣa' iti ksasya puṣādyaṅmātrāpavādatvācciṇapavādatvā'bhāvācciṇ nirbādha
iti bhāvaḥ. `samāśleṣi jatunā kāṣṭha'mityatra tvanāliṅganāccleściṇo
nirbādhatvādaśleṣīti nirbādhameva. evaṃ ca āliṅgane anāliṅgane'pi śliṣaḥ karmaṇi
luṅi ekavacane taśabde pare cleściṇeveti sthitam. athā'nāliṅgane śliṣaḥ karmaṇi luṅa
ātāmi cleḥ ksā'bhāvātsici `ṣaḍho'riti ṣasya katve sasya ṣatve rūpamiti bhāvaḥ.
nanvaślikṣāmityatra satyapi kse `kassyācī'tyakāralope iṣṭaṃ
siddhamityasvarasātkarmaṇi luṅi jhādāvudāharati– aślikṣatetyādi. aśliṣ s jheti
sthite jo'ntādeśaṃ bādhitvā `ātmanepadeṣvanataḥ' ityadādeśe ṣasya katve sicaḥ sasya
ṣatve aślikṣatetīṣyate. cleḥ kse tu sati aśliṣ s jha iti sthite
`ksasyācī'tyakāralopā'prasakterataḥ paratvāt `ātmanepadeṣvanataḥ' ityadādeśo na
syāditi bhāvaḥ. aśliṣṭhā iti. śliṣeḥ karmaṇi luṅasthāsi cleḥ sici `jhalo jhalī'ti
sico lope ṣṭutve `aśliṣṭhā' iti rūpamiṣyate. kse tu `jhalo jhalī'
tyasaṃbhavādaślikṣathā syāditi bhāvaḥ. aśliḍḍhvamiti. śliṣaḥ karmaṇi luṅo dhvami sici
`jhalo jhalī'ti sasya lope sya jhaśtvenana ḍakāre ṣṭutvena dhasya ḍhaḥ. kse tu sati
aślikṣadhvamiti syāditi bhāvaḥ. śaka vibhāṣita iti. marṣaṇe'rthe śakadhāturavikalpita
ityarthaḥ. vikalpaśca prakṛtaparasmaipadaviṣayaka eva, na tu divādipāṭhaviṣayakaḥ, vyākhyānāt.
tadāha– ubhayapadīti. marṣaṇamiha–sāmathryam. śakyati śakyate veti. samartho bhavatītyarthaḥ.
seṭko'yamityeke iti. svamate tvaniṭka eveti bhāvaḥ. nanvaniṭkārikāsu lṛditaḥ śakeḥ
pāṭhātkathamaniṭkatvamityata āha– tanmateneti. ye seṭtvaṃ śakervadanti
tanmatamavalambyā'niṭkārikāsu śaki rlṛditpaṭhita ityarthaḥ. saṃpadādikvibantāditi.
rakṣudhyata iti kṣudh, bhāve kvip. kṣudh asya saṃjātā kṣudhita iti vigrahaḥ.
vasatikṣudhoriti. vaseḥ kṣudheśca ktvāniṣṭhayoriḍāgamaḥ syāditi tadarthaḥ. vakṣyate
iti. `kṛtsvi'ti śeṣaḥ. ṣidhu saṃrāddhāviti. niṣpattāvityarthaḥ. prāmādika iti.
mādhavādisaṃmatvāditi bhāvaḥ. radha hiṃseti. seṭ. caturthā'ntoyam. rarandhaturiti.
ettvābhyāsalopau bādhitvā paratvānnumi saṃyogātparatvena akittvānnalopo neti
bhāvaḥ.
Bālamanoramā2:
śliṣaḥ 343, 3.1.46 śliṣaḥ. "cle"riti "śala igupadhā"dityato'
See More
śliṣaḥ 343, 3.1.46 śliṣaḥ. "cle"riti "śala igupadhā"dityato'niṭaḥ ksa iti cānuvartate. tadāha-- asmātparasyetyādinā. nanu "śala igupadhā"dityeva kse siddhe kimarthamidamityata āha-- puṣādyaṅo'pavāda iti. "śala igupadhā"diti ksaṃ bādhitvā paratvātpuṣādyaṅ syāt, tannivṛttaye punaḥ ksavidhirityarthaḥ. nanu "śliṣa" iti ksoyathā paramapi puṣādyaṅaṃ bādhate tathā "ciṇbhāvakarmaṇo"riti ciṇamapi paraṃ bādhate, evaṃ sati "upāśleṣi kanyā devadattene"tyatra karmaṇi luṅi "ciṇbhāvakarmaṇo"riti cleściṇna syādityata āha-- natu ciṇa iti. "śliṣaḥ" iti ksavidhiḥ "ciṇ bhāvakarmaṇo"riti ciṇvidherna bādhaka ityarthaḥ. kuta itta āha-- purastāditi. "śala igupadhādaniṭaḥ ksaḥ" "śliṣaḥ" "puṣādidyutādyalṛditaḥ parasmaipadeṣu" "ciṇ bhāvakarmaṇo"riti sūtrakrama iti bhāvaḥ.
Tattvabodhinī1:
sāmathryāditi. yadi hi `śliṣa' iti prāpta eva kso niyamyeta tarhi yogavibh Sū #301
See More
sāmathryāditi. yadi hi `śliṣa' iti prāpta eva kso niyamyeta tarhi yogavibhāgo
vyarthaḥ syāditi bhāvaḥ.
karmaṇyātāṃprabhṛtiṣvanāliṅgane sijeva bhavati na tu ksaḥ. `samāślikṣata jatūni
kāṣṭhai'riti ksapratyaye sati tu samāślikṣanteti syāditi bhāvaḥ.
pratyāsattāviti. āliṅganaṃ hi prāṇikartṛkaṃ na tu kāṣṭhādikartṛkamiti bhāvaḥ.
`śliṣaśclerāliṅgana eva ksa' iti vyākhyānasay phalaṃ darśayati– karmaṇītyādinā.
aślikṣātāmityādau yadyapi ksasicorviśeṣo nāsti `ksasyācī'tyakāralopāt,
tathāpi thāsādāvastyeva viśeṣa iti dhvanayannudāharati– aśliṣṭhaḥ. aśliḍḍhvamiti.
nyāsakārādaya iti. tathā ca tanmate `ñītaḥ ktaḥ' iti vartamāne kto bhavati.
ādittvānniṣṭhāyāṃ neṭ. svinnaḥ. `vibhāṣā bhāvādikarmaṇoḥ'. svinnam.
sveditamityādi siddham. ṣidhu. saṃrāddhirniṣpattiḥ. `udito ve'ti
ktvāyāmiḍvikalpaḥ. iṭpakṣe `ralo vyupadhā'diti vā kittvam. sidhitvā.
sedhitvā. siddhvā. prāmādika iti. ūdittvetvanudātteṣu sidhyateḥ pāṭho vyarthaḥ
syāditi bhāvaḥ.
Tattvabodhinī2:
śliṣaḥ 300, 3.1.46 aniṭaścleḥ ksa iti. etacca "cleḥ sic", "śala i
See More
śliṣaḥ 300, 3.1.46 aniṭaścleḥ ksa iti. etacca "cleḥ sic", "śala igupadhā"dityato'nuvartata iti bhāvaḥ. aniṭaḥ kim?. "śliṣu dāhe" iti bhauvādikasya seṭo mābhūt. aśleṣīt. "śala igupadhe"ti siddhe punaḥ ksavidhe phalamāha-- puṣādyaṅa iti.
1.Source: Arsha Vidya Gurukulam
2.Source: Sanskrit Documents