1/59:lādeśe salliḍgrahaṇam kikinoḥ pratiṣedhārtham |*
2/59:lādeśe salliḍgagrahaṇam kartavyam |
3/59:salliṭoḥ prayoge na iti vaktavyam |
4/59:kim prayojanam |
5/59:kikinoḥ pratiṣedhārtham |
6/59:kikinoḥ api prayoge pratiṣedhaḥ yathā syāt |
7/59:| papiḥ somaṃ dadiḥ gāḥ |
8/59:kim punaḥ kāraṇam na sidhyati |
9/59:tayoḥ alādeśatvāt |*
10/59:na hi tau lādeśau |
11/59:atha tau lādeśau syātām syāt pratiṣedhaḥ |
12/59:bāḍham syāt |
13/59:lādeśau tarhi bhaviṣyataḥ |
14/59:tat katham |
15/59:ādṛgamahanajanaḥ kikinau liṭ ca iti liḍvat iti vakṣyāmi |
16/59:saḥ tarhi vatinirdeśaḥ kartavyaḥ |
17/59:na hi antareṇa vatim atideśaḥ gamyate |
18/59:antareṇa api vatim atideśaḥ gamyate |
19/59:tat yathā |
20/59:eṣaḥ brahmadattaḥ |
21/59:abrahmadattam brahmadattaḥ iti āha |
22/59:te manyāmahe : brahmadattavat ayam bhavati iti |
23/59:evam iha api aliṭam liṭ iti āha |
24/59:liḍvat iti vijñāsyate |
25/59:ukāraprayoge na iti vaktavyam |
26/59:kaṭam cikīrṣuḥ |
27/59:odanam bubhukṣuḥ |
28/59:tat tarhi vaktavyam |
29/59:na vaktavyam |
30/59:ukāraḥ api atra nirdiśyate |
31/59:katham |
32/59:praśliṣṭanirdeśaḥ ayam |
33/59:u uka ūka la ūka loka iti |
34/59:ukapratiṣedhe kameḥ bhāṣāyām apratiṣedhaḥ |*
35/59:ukapratiṣedhe kameḥ bhāṣāyām pratiṣedhaḥ na bhavati iti vaktavyam |
36/59:dasyāḥ kāmukaḥ |
37/59:vṛṣalyāḥ kāmukaḥ |
38/59:avyayapratiṣedhe tosunkasunoḥ apratiṣedhaḥ | avyayapratiṣedhe tosunkasunoḥ pratiṣedhaḥ na bhavati iti vaktavyam |*
39/59:purā sūryasya udetoḥ ādheyaḥ |
40/59:purā vatsānām apākartoḥ |
41/59:purā krūrasya visṛpaḥ virapśin |
42/59:śānaṃścānaśśatṝṛṇām upasaṅkhyānam |*
43/59:śānaṃścānaśśatṝṛṇām upasaṅkhyānam kartavyam |
44/59:somam pavamānaḥ |
45/59:naḍam āghnānaḥ |
46/59:adhīyan pārāyaṇam |
47/59:laprayoge na iti pratiṣedhaḥ na prāpnoti |
48/59:mā bhūt evam |
49/59:tṛn iti evam bhaviṣyati |
50/59:katham |
51/59:tṛn iti na idam pratyayagrahaṇam |
52/59:kim tarhi |
53/59:pratyāhāragrahaṇam |
54/59:kva saṃniviṣṭānām pratyāhāraḥ |
55/59:laṭaḥ śatṛ iti ataḥ prabhṛti ā tṛnaḥ nakārāt |
56/59:yadi pratyāhāragrahaṇam caurasya dviṣan vṛṣalasya dviṣan atra api prāpnoti |
57/59:dviṣaḥ śatuḥ vāvacanam | dviṣaḥ śatuḥ vā iti vaktavyam |*
58/59:tat ca avaśyaṃ vaktavyam pratyayagrhaṇe sati pratiṣedhārtham |
59/59:tat eva pratyāhāragrahaṇe sati vidhyartham bhaviṣyati |

kartṛkarmaṇoḥ kṛti 2-3-65 iti prāptā ṣaṣṭhī pratiṣidhyate. la u uka avyaya niṣṭhā khalartha tṛnityeteṣāṃ prayoge ṣaṣṭhī vibhaktir na bhavati. la iti śatṛśānacau, kānackvasū, kikinau ca gṛhyante. odanaṃ pacan. odanaṃ pacamānaḥ. odanaṃ pecānaḥ. odanaṃ pecivān. papiḥ somaṃ dadirgāḥ. u kaṭaṃ cikīrṣuḥ. odanaṃ bubhukṣuḥ. kanyāmalaṅkariṣṇuḥ. iṣṇuco 'pi prayoge niṣedhaḥ. uka āgāmukaṃ vārāṇasīṃ rakṣa ahuḥ. ukapratiṣedhe kamer bhāṣāyām apratiṣedhaḥ. dāsyāḥ kāmukaḥ. avyaya kaṭaṃ kṛtvā. odanaṃ bhuktvā. avyayapratiṣedhe tosuṅkasunorapratiṣedhaḥ. vyuṣṭāyāṃ purā sūryasyodetoradheyaḥ. purā krūrasya visṛpo virapśin. niṣṭhā odanaṃ buktavān. devadattena kṛtam. khalartha īṣatkaraḥ kaṭo bhavatā. īṣatpānaḥ somo bhavatā. tṛniti prayāhāragrahaṇam. laṭaḥ śatṛśānacāvaprathamā. samānādhikaraṇe 3-2-124 ityārabhya ā tṛno nakārāt. tena śānañcānaśśatṛtṛnām api pratiṣedho bhavati. somaṃ pavamānaḥ. naḍamāghnānaḥ. adhīyan pārāyanam. kartā kaṭān. vaditā janāpavādān. dviṣaḥ śaturvāvcanam. cauraṃ dviṣan, caurasya dviṣan.

na lauukāvyayaniṣṭhākhalarthatṛnām 2.3.69 kartṛkarmaṇoḥ kṛti 2.3.65 iti prāptā ṣaṣṭhī pratiṣidhyate. la u uka avyaya niṣṭhā khalartha tṛnityeteṣāṃ prayoge ṣaṣṭhī vibhaktir na bhavati. la iti śatṛśānacau, kānackvasū, kikinau ca gṛhyante. odanaṃ pacan. odanaṃ pacamānaḥ. odanaṃ pecānaḥ. odanaṃ pecivān. papiḥ somaṃ dadirgāḥ. u kaṭaṃ cikīrṣuḥ. odanaṃ bubhukṣuḥ. kanyāmalaṅkariṣṇuḥ. iṣṇuco 'pi prayoge niṣedhaḥ. uka āgāmukaṃ vārāṇasīṃ rakṣa ahuḥ. ukapratiṣedhe kamer bhāṣāyām apratiṣedhaḥ. dāsyāḥ kāmukaḥ. avyaya kaṭaṃ kṛtvā. odanaṃ bhuktvā. avyayapratiṣedhe tosuṅkasunorapratiṣedhaḥ. vyuṣṭāyāṃ purā sūryasyodetoradheyaḥ. purā krūrasya visṛpo virapśin. niṣṭhā odanaṃ buktavān. devadattena kṛtam. khalartha īṣatkaraḥ kaṭo bhavatā. īṣatpānaḥ somo bhavatā. tṛniti prayāhāragrahaṇam. laṭaḥ śatṛśānacāvaprathamā. samānādhikaraṇe 3.2.124 ityārabhya ā tṛno nakārāt. tena śānañcānaśśatṛtṛnām api pratiṣedho bhavati. somaṃ pavamānaḥ. naḍamāghnānaḥ. adhīyan pārāyanam. kartā kaṭān. vaditā janāpavādān. dviṣaḥ śaturvāvcanam. cauraṃ dviṣan, caurasya dviṣan.

na lokāvyayaniṣṭhākhalarthatṛnām. , 2.3.69 "kikinau ca gṛhrete" iti. yadyapi kikinoralādeśatvāt sthānivadbhāvena lagrahaṇena tayogrrahaṇaṃ nāsti, tathāpi "liṭ ca" 3.2.171 ityatideśena bhavitavyam. viśeṣātideśe hi nāntarīyakaḥ sāmānyātideśa iti; viśeṣasya sāmānyenāvinābhāvāditi. tena sāmānyanibandhanaḥ pratiṣedhaḥ kikinorapi sidhyatīti yuktaṃ tayorapi grahaṇam. "pacamānaḥ" iti śānac. svaritettvādātmanepadam. "pecānaḥ" iti. "liṭaḥ kānajvā" 3.2.106 iti vacanāt, kānac. dvirvacanam. "ata eka" 6.4.120 ityādinaitvābhyāsalopau. "pecivān" iti. "kvuśca" 3.2.107 iti kvasuḥ. etvābhyāsalopayoḥ kṛtayoḥ "vasvekājāddhasām" 7.2.67 itīṭ. "ugidacām" 7.1.70iti num. "sāntamahasaḥ" 6.4.10 ityādinā dīrghaḥ. "dadiḥ. papiḥ" iti. "ādṛgamahanajanaḥ kikinau liṭ ca" 3.2.171 iti kikinoranyataraḥ. liṭ cetyatideśāddvivanam. "āto lopa iṭi ca" 6.3.63 ityākāralopaḥ. "cikīrṣuḥ" iti. "sanāsaṃsabhikṣa uḥ" 3.2.168. "alaṅkariṣṇuḥ"iti. "alaṃkṛñ" 3.2.136 ityādineṣṇuc. "{āgāmukam- kāśikā, padamañjarī ca.} āgāmukaḥ" iti. "laṣapatapada"3.2.154 ityādinokañ. "ukapratiṣedhe" ityādi. pratipādyata iti śeṣaḥ. pratipādanantu bahulagrahaṇānuvṛttimāśritya katrtavyam. "kṛtvā" iti. "samānakarttṛkayoḥ" 3.4.21 iti ktvā. "avyayapratiṣedhe" ityādi. atrāpi pūrvavadvākyaśeṣo veditavyaḥ. pratipādanañca pūrvavadeva. atha vā -- "avyayībhāvaśca" 1.1.40 ityatra "sarvamidaṃ kāṇḍaṃ svarādiṣu paṭha()te" (1.1.41 kāśikā) ityādinā vṛttikāreṇa pratipādanaṃ kṛtam. "saṃjñāpūrvako vidhiranityaḥ" (vyā.pa.64) iti vā. "udetoḥ" iti. utpūrvādiṇo "bhāvalakṣaṇe stheṇkṛñvadicari" 3.4.16 ityādinā tosun. "visṛpaḥ" iti. "sṛpitṛdoḥ kasun" 3.4.17. " īṣatkaraḥ" iti. "īṣad" 3.3.126 ityādinā khal. "īṣatpānaḥ" iti. "āto yuc" 3.3.128. "ātṛno nakārāt" iti. tācchīlikasya tṛnaḥ sambandhino nakārādityarthaḥ. " pavamānaḥ" iti. "pūṅa pavane" (dhā.pā.966), "pūṅayajoḥ śānan" 3.2.128. "naḍamaghnānaḥ" iti. "tācchīlyavayovacanaśaktiṣu cānaś 3.2.129. "gamahana" 6.4.98 ityādinopadhālopaḥ. "ho hanteḥ"7.3.54 ityādinā kutvam. "adhīyan" iti. "iṅa dhāryoḥ śatrakṛcchriṇi" 3.2.130 iti śatrādeśaḥ. iyaṅādeśaḥ. upasargeṇa saha dīrghaḥ. "katrtā" iti. "ā kvestacchīla" 3.2.134 ityādinā tṛn. "dviṣaḥ śaturvāvacanam" iti. dviṣaḥ paro yaḥ śatṛpratyayasya prayoge vāvacanaṃ katrtavyam; abhidhānābhidheyayorabhedopacārāt. vetyanena vārtha uktaḥ. vārtho'pi vikalpaḥ. vikalpa ucyate = pratyāyyate yena tadvāvacanam. tasya vyākhyānaṃ katrtavyamityarthaḥ. tatredaṃ vyākhyānaṃ -- bahulagrahaṇamihānuvatrtate, tena dviṣaḥ śaturvikalpena pratiṣedho bhaviṣyati. "dviṣan" iti. "dviṣo'mitre" 3.2.131 iti śatṛpratyayaḥ॥

na loka. eṣāmiti. la, u, uka, avyaya, niṣṭhā, khalartha, tṛn eṣāmityarthaḥ. u, uka ityatra savarṇadīrghe sati ūketi bhavati. tato la-ūketyatra ādguṇe loketi bhavati. lādeśeti. avibhaktikanirdeśo'yaṃ lādeśodāharaṇasūcanārthaḥ. la iti laḍādīnāṃ sāmānyena grahaṇam. teṣāṃ ca sākṣātprayogā'bhāvāttadādeśagrahaṇamiti bhāvaḥ. kurvankuvāṇo veti. laṭaḥ śatṛśānacau. iha karmaṇi ṣaṣṭhīniṣedhāddvitīyā. u iti. udāharaṇasūcanamidam. u ityanena kṛto viśeṣaṇāttadantavidhiḥ. hariṃ didṛkṣuriti. dṛśeḥ sannantāt `sanāśaṃsabhikṣa uḥ' iti upratyayaḥ kṛt. vyapadeśivattvena ukārānto'yaṃ kṛt. harikarmakadarśanecchāvānityarthaḥ. alaṅkariṣṇurveti. harimityanuṣajyate. `alaṃ kṛñi'tyādinā tācchīlyādāviṣṇuc. uvarṇasyaiva grahaṇe tvatra niṣedho na syāt. uka iti. idamapi tadudāharaṇasūcanārtham. daityānghātuko haririti. `ā kvestacchīlataddharmatatsādhukāriṣu' ityadhikāre `laṣapatapadasthābhūvṛṣahanakamagamaśṛ?bhya ukañi'ti tacchīlādiṣu hanadhātoḥ kartari ukañpratyayaḥ, upadhāvṛddhiḥ. `ho hanteḥ' iti hasya ghatvam. `hanasto'ciṇṇaloḥ' iti nakārasya takāraḥ. ghātanaśīlaḥ, ghātanadharmā ghātanasādhuka#ārī vetyarthaḥ. ṣaṣṭha\ufffdā niṣedho nāstītyarthaḥ. lakṣmyāḥ kāmuka iti. `laṣapate'tyādinā ukañ. avyayamiti. udāharaṇasūcamidam. jagatsṛṣṭveti. `harirāste'iti śeṣaḥ. `samānakartṛkayoḥ' iti ktvāpratyayaḥ. ktvātosunkasunaḥ' iti avyayatvam. sukhaṃ kartumiti. `bhaktasya hariḥ prabhavatī'ti śeṣaḥ. `tuminṇvulau kriyāyāṃ kriyārthāyā'miti tumun. `kṛnmejantaḥ' ityavyayatvam. iha kṛdavyayameva gṛhrata iti kecit. vastutastvaviśeṣādakṛdantamapīti tattvam. devadattaṃ hiruk. tatkarmakaṃ varjanamityarthaḥ. niṣṭheti. udāharaṇasūcanamidam. `ktaktavatū niṣṭhā'. viṣṇunā hatā iti. atra bhūte iti karmaṇi ktaḥ. kartari ṣaṣṭhīniṣedhāttṛtīyā daityānhatavāniti. bhūte kartari ktavatuḥ. karmaṇi ṣaṣṭhīniṣedhāddvitīyā. khalarthā iti. udāharaṇasūcanamidam. īṣatkara iti. `īṣadduḥsuṣu kṛcchrākṛcchrārtheṣu khal' iti karmaṇi khal. arthagrahaṇāt `āto yuc' iti khalarthako yujapi gṛhrate. īṣatpānaḥ somo bhavatā. nanu tṛnnityanena yadi tṛneva gṛhreta tarhi `somaṃ pavamāna' ityādau niṣedho na syādityata āha–tṛnniti pratyāhāra iti. kuta ārabhya kimantānāmityata āha–tṛśabdādārabhya tṛno nakārāditi. laṭaḥ śatṛśānacāvityatra śatrādeśasya ekadeśastṛśabdaḥ, tata ārabhya `tṛn' iti sūtrasthanakāraparyantānāmityarthaḥ. `laṭaḥ śatṛśānacāvaprathamāsamānādhikaraṇe,' `sambodhane ca,' `tau sasū' `pūṅyajoḥ śānan', `tācchīlyavayovacanaśaktiṣu cānaśa'\t, `iṅdhāryoḥśatrakṛcchriṇi', `dviṣo'mitre,' `suño yajñasaṃyoge,' `arhaḥ praśaṃsāyām', `ā kvestacchīlataddharmatatsādhukāriṣu', `tṛn' iti sūtrakramaḥ. atra śānannāditṛnnantānāṃ grahaṇaṃ, natu `laṭaḥ śatṛ' iti tṛśabdasyāpi śatrādeśaikadeśasya, tasya kvāpi pṛthak prayogānarhatvāt. nāpi śānacaḥ, lādeśatvādeva siddhe iti sthitiḥ. śānanniti. udāharaṇasūcanamidam. somaṃ pavamāna iti. `pūyaṅyajoḥ śānan'. ātmānaṃ maṇḍayamāna iti. `maḍi bhūṣāyām' `tācchīlyavayovacana'iti cānaś. śatṛ iti. udāharaṇasūcanamidam. vedamadhīyanniti. `iṅdhāryoḥ' iti śatṛpratyayaḥ. tṛnniti. udāharaṇasūcanamidam. kartā lokāniti. tṛnniti sūtreṇa tacchīlādiṣu tṛnpratyayaḥ śānannāditṛnnantānāṃ lādeśatvā'bhāvātpratyāhārāśrayaṇamiti bodhyam.

na lokāvyayaniṣṭhākhalarthatṛnām 619, 2.3.69 na loka. eṣāmiti. la, u, uka, avyaya, niṣṭhā, khalartha, tṛn eṣāmityarthaḥ. u, uka ityatra savarṇadīrghe sati ūketi bhavati. tato la-ūketyatra ādguṇe loketi bhavati. lādeśeti. avibhaktikanirdeśo'yaṃ lādeśodāharaṇasūcanārthaḥ. la iti laḍādīnāṃ sāmānyena grahaṇam. teṣāṃ ca sākṣātprayogā'bhāvāttadādeśagrahaṇamiti bhāvaḥ. kurvankuvāṇo veti. laṭaḥ śatṛśānacau. iha karmaṇi ṣaṣṭhīniṣedhāddvitīyā. u iti. udāharaṇasūcanamidam. u ityanena kṛto viśeṣaṇāttadantavidhiḥ. hariṃ didṛkṣuriti. dṛśeḥ sannantāt "sanāśaṃsabhikṣa uḥ" iti upratyayaḥ kṛt. vyapadeśivattvena ukārānto'yaṃ kṛt. harikarmakadarśanecchāvānityarthaḥ. alaṅkariṣṇurveti. harimityanuṣajyate. "alaṃ kṛñi"tyādinā tācchīlyādāviṣṇuc. uvarṇasyaiva grahaṇe tvatra niṣedho na syāt. uka iti. idamapi tadudāharaṇasūcanārtham. daityānghātuko haririti. "ā kvestacchīlataddharmatatsādhukāriṣu" ityadhikāre "laṣapatapadasthābhūvṛṣahanakamagamaśṛ()bhya ukañi"ti tacchīlādiṣu hanadhātoḥ kartari ukañpratyayaḥ, upadhāvṛddhiḥ. "ho hanteḥ" iti hasya ghatvam. "hanasto'ciṇṇaloḥ" iti nakārasya takāraḥ. ghātanaśīlaḥ, ghātanadharmā ghātanasādhuka#ārī vetyarthaḥ.kameriti. vārtikamidam. ukāntakameryoge ṣaṣṭha()ā niṣedho nāstītyarthaḥ. lakṣmyāḥ kāmuka iti. "laṣapate"tyādinā ukañ. avyayamiti. udāharaṇasūcamidam. jagatsṛṣṭveti. "harirāste"iti śeṣaḥ. "samānakartṛkayoḥ" iti ktvāpratyayaḥ. ktvātosunkasunaḥ" iti avyayatvam. sukhaṃ kartumiti. "bhaktasya hariḥ prabhavatī"ti śeṣaḥ. "tuminṇvulau kriyāyāṃ kriyārthāyā"miti tumun. "kṛnmejantaḥ" ityavyayatvam. iha kṛdavyayameva gṛhrata iti kecit. vastutastvaviśeṣādakṛdantamapīti tattvam. devadattaṃ hiruk. tatkarmakaṃ varjanamityarthaḥ. niṣṭheti. udāharaṇasūcanamidam. "ktaktavatū niṣṭhā". viṣṇunā hatā iti. atra bhūte iti karmaṇi ktaḥ. kartari ṣaṣṭhīniṣedhāttṛtīyā daityānhatavāniti. bhūte kartari ktavatuḥ. karmaṇi ṣaṣṭhīniṣedhāddvitīyā. khalarthā iti. udāharaṇasūcanamidam. īṣatkara iti. "īṣadduḥsuṣu kṛcchrākṛcchrārtheṣu khal" iti karmaṇi khal. arthagrahaṇāt "āto yuc" iti khalarthako yujapi gṛhrate. īṣatpānaḥ somo bhavatā. nanu tṛnnityanena yadi tṛneva gṛhreta tarhi "somaṃ pavamāna" ityādau niṣedho na syādityata āha--tṛnniti pratyāhāra iti. kuta ārabhya kimantānāmityata āha--tṛśabdādārabhya tṛno nakārāditi. laṭaḥ śatṛśānacāvityatra śatrādeśasya ekadeśastṛśabdaḥ, tata ārabhya "tṛn" iti sūtrasthanakāraparyantānāmityarthaḥ. "laṭaḥ śatṛśānacāvaprathamāsamānādhikaraṇe," "sambodhane ca," "tau sasū" "pūṅyajoḥ śānan", "tācchīlyavayovacanaśaktiṣu cānaśa" , "iṅdhāryoḥśatrakṛcchriṇi", "dviṣo'mitre," "suño yajñasaṃyoge," "arhaḥ praśaṃsāyām", "ā kvestacchīlataddharmatatsādhukāriṣu", "tṛn" iti sūtrakramaḥ. atra śānannāditṛnnantānāṃ grahaṇaṃ, natu "laṭaḥ śatṛ" iti tṛśabdasyāpi śatrādeśaikadeśasya, tasya kvāpi pṛthak prayogānarhatvāt. nāpi śānacaḥ, lādeśatvādeva siddhe iti sthitiḥ. śānanniti. udāharaṇasūcanamidam. somaṃ pavamāna iti. "pūyaṅyajoḥ śānan". ātmānaṃ maṇḍayamāna iti. "maḍi bhūṣāyām" "tācchīlyavayovacana"iti cānaś. śatṛ iti. udāharaṇasūcanamidam. vedamadhīyanniti. "iṅdhāryoḥ" iti śatṛpratyayaḥ. tṛnniti. udāharaṇasūcanamidam. kartā lokāniti. tṛnniti sūtreṇa tacchīlādiṣu tṛnpratyayaḥ śānannāditṛnnantānāṃ lādeśatvā'bhāvātpratyāhārāśrayaṇamiti bodhyam. dviṣaḥ śaturveti. śatrantadviṣadhātuyoge ṣaṣṭhīniṣedho vā vaktavya ityarthaḥ. murasya muraṃ vā dviṣanniti. dviṣo'mitre " iti śatṛpratyayaḥ. tasya tṛnpratyāhārapraviṣṭatvānnityaniṣedhe prāpte vikalpo'yam. sarvo'yamiti. "anantarasye"ti nyāyāditi bhāvaḥ. śeṣe ṣaṣṭhī tviti. śabdabodhe prakāravailakṣaṇyaṃ phalamiti bhāvaḥ. brāāhṛṇasya kurvanniti. "hari"riti śeṣaḥ. laṭaḥ śatrādeśaḥ. mukhato brāāhṛṇasaṃbandhisṛṣṭa()nukūlavyāpāravānityarthaḥ. karmatvavivakṣāyāṃ tu dvitīyaiva. narakasya jiṣṇuriti. "glājisthaśca gsnuḥ" iti tacchīlādiṣu gsnupratyayaḥ. narakasaṃbandhijayavānityarthaḥ. karmatvavivakṣāyāṃ tu dvitīyaiva.

na lokā. jighṛkṣitarūpavināśaprasaṅgāttṛnāmityatra ṇatvaṃ na kṛtam. uśca ukaśca ūkau, laśca ūkau ceti vigrahaḥ. la iti laḍādīnāṃ sāmānyagrahaṇaṃ. teṣāṃ ca sākṣātprayogo na sambhavatīti tadādeśā gṛhranta ityāha–lādeśā ithi. udāhyiyanta iti śeṣaḥ. kaṭaṃ kārayāñcakāretyatra kṛtsañjñakaliṅantāmantena yoge'pi kaṭasya `kartṛkarmaṇoṛ kṛti' iti ṣaṣṭhī na bhavati, `āmaḥ' iti luko'pi lādeśatvādityāhuḥ. nanvevamapi `babhrirvajraṃ papiḥ somaṃ dadirgāḥ' ityatra `na lokā—' iti niṣedhā'pravṛtteḥ ṣaṣāṭhī durvāraiva, na hi kikinau lakārau, nāpi tadādeśau. naiṣa doṣaḥ. `kikinau liṭ ca' ityanena liṭkāryātideśaḥ kriyate, na tu liṭsañjñā. tathā ca viśeṣātideśe ca sāmānyamapyatidiśyata ithi nānupapattiḥ. didṛkṣuriti. `sanāśaṃtabhikṣa uḥ'. ukāreṇa kṛto viśeṣaṇāttadantamapi labhyata ityāśayenāha—alaṅkariṣṇuriti. `alaṅkṛñnirākṛña—' ityādinā iṣṇuc. ghātukā iti. `laṣapate' tyādinā ukañ. arthagrahaṇādīṣatpānaḥ somo bhavatetyapyudāhāryam. avyā\ufffdpta parihartumāha— pratyāhāra iti. pavamāna iti. `pūṅyajoḥ śānan'. maṇḍayamāna iti. `maḍi bhūṣāyām'. idittvānnum. `tācchīlyavayovacana—' iti cānaś. adhīyanniti. `iṅdhāryoḥ' iti śatā. śānanādiṣu `laṭaḥ' ityananuvṛttyā lādeśa ityasiddheḥ pratyāhāragrahaṇamāśrīyata iti bhāvaḥ. tṛnniti. tacchīlādiṣu `tṛn'iti vihitastṛn pratyayaḥ. tṛnniti pratyāhāragrahaṇānnityaṃ niṣedhe prāpte vikalpamāha—. dviṣa iti. `dviṣa aprītau' ityasmāt `dviṣo'mitre'iti vihitoḥ yaḥ śatṛpratyayastatprayoge vā ṣaṣṭhīniṣeda ityarthaḥ. sarvo'yamiti. `anantarasya iti nyāyā'diti śeṣaḥ. śeṣaḥ ṣaṣṭhī tviti. śābdabodhe vailakṣaṇyamastīti bhāvaḥ. evaṃ cāścaryo gavāṃ dogo'gopenetyatra śeṣatvavivakṣāyāṃ kartaryapi ṣaṣṭhī bhavatyeveti bodhyam.

na lokāvyayaniṣṭhākhalarthatṛnām 551, 2.3.69 na lokā. jighṛkṣitarūpavināśaprasaṅgāttṛnāmityatra ṇatvaṃ na kṛtam. uśca ukaśca ūkau, laśca ūkau ceti vigrahaḥ. la iti laḍādīnāṃ sāmānyagrahaṇaṃ. teṣāṃ ca sākṣātprayogo na sambhavatīti tadādeśā gṛhranta ityāha--lādeśā ithi. udāhyiyanta iti śeṣaḥ. kaṭaṃ kārayāñcakāretyatra kṛtsañjñakaliṅantāmantena yoge'pi kaṭasya "kartṛkarmaṇoṛ kṛti" iti ṣaṣṭhī na bhavati, "āmaḥ" iti luko'pi lādeśatvādityāhuḥ. nanvevamapi "babhrirvajraṃ papiḥ somaṃ dadirgāḥ" ityatra "na lokā---" iti niṣedhā'pravṛtteḥ ṣaṣāṭhī durvāraiva, na hi kikinau lakārau, nāpi tadādeśau. naiṣa doṣaḥ. "kikinau liṭ ca" ityanena liṭkāryātideśaḥ kriyate, na tu liṭsañjñā. tathā ca viśeṣātideśe ca sāmānyamapyatidiśyata ithi nānupapattiḥ. didṛkṣuriti. "sanāśaṃtabhikṣa uḥ". ukāreṇa kṛto viśeṣaṇāttadantamapi labhyata ityāśayenāha---alaṅkariṣṇuriti. "alaṅkṛñnirākṛña---" ityādinā iṣṇuc. ghātukā iti. "laṣapate" tyādinā ukañ.kameraniṣedhaḥ॥ īṣatkara iti. "īṣaddussuṣu--"ityādinā khal. arthagrahaṇādīṣatpānaḥ somo bhavatetyapyudāhāryam. avyā()pta parihartumāha---pratyāhāra iti. pavamāna iti. "pūṅyajoḥ śānan". maṇḍayamāna iti. "maḍi bhūṣāyām". idittvānnum. "tācchīlyavayovacana---" iti cānaś. adhīyanniti. "iṅdhāryoḥ" iti śatā. śānanādiṣu "laṭaḥ" ityananuvṛttyā lādeśa ityasiddheḥ pratyāhāragrahaṇamāśrīyata iti bhāvaḥ. tṛnniti. tacchīlādiṣu "tṛniti vihitastṛn pratyayaḥ. tṛnniti pratyāhāragrahaṇānnityaṃ niṣedhe prāpte vikalpamāha---.dviṣaḥ śaturvā. dviṣa iti. "dviṣa aprītau" ityasmāt "dviṣo'mitre"iti vihitoḥ yaḥ śatṛpratyayastatprayoge vā ṣaṣṭhīniṣeda ityarthaḥ. sarvo'yamiti. "anantarasya iti nyāyā"diti śeṣaḥ. śeṣaḥ ṣaṣṭhī tviti. śābdabodhe vailakṣaṇyamastīti bhāvaḥ. evaṃ cāścaryo gavāṃ dogo'gopenetyatra śeṣatvavivakṣāyāṃ kartaryapi ṣaṣṭhī bhavatyeveti bodhyam.